Ni poslije trodnevnog prekapanja više tisuća dosjea, zaključaka, stenograma... koji su vodile bivše jugoslavenske tajne službe, ministri i predsjednici, u Arhivu Jugoslavije u Beogradu nije dalo Večernjaku odgovor na pitanje kako se prije 34 godine dogodila helikopterska nesreća u kojoj je poginuo tadašnji jugoslavenski premijer Džemal Bijedić.

Arhiva nedostupna

Unatoč ljubaznosti direktora Arhiva Jugoslavije Miladina Miloševića i tamošnjeg osoblja, ništa osim zaključaka o gradnji brojnih socijalističkih tvornica po BiH i bivšoj državi nema od dokumenata koji bi ukazivali zbog čega je i kako došlo do pada helikoptera u kojem se, na jučerašnji dan prije 34 godine, vozio Džemal Bijedić. To nije pošlo za rukom, kako izjavljuju, ni obitelji poginulog Bijedića. Bivši čelnik Službe državne bezbjednosti Jugoslavije Božidar Spasić u izjavi za naš list tvrdi da se takav materijal čuva u posebnom arhivskom depou Vojnog instituta u beogradskom naselju Banjica. Taj materijal još nije selektiran, tvrdi Spasić, dodajući da ne isključuje mogućnost da se, zbog uključenosti u istrage o padu helikoptera, dio dokumentacije nalazi u arhivu bivše jugoslavenske vojno-obavještajne službe KOS.

Jovanka Broz bez dosjea

- Kad sam ja radio u Službi državne bezbjednosti, nitko nikada nije pokrenuo pitanje smrti Džemala Bijedića, pa ni nakon Titove smrti. Zaključeno je da se radilo o nesreći i nije bilo potrebe potencirati tu priču, isto kao što nam je bila izdana zapovijed da se ne prati Jovanka Broz. Ni jedan materijal o životu i radu Jovanke Broz ne postoji u obavještajnim dosjeima bivše Jugoslavije, tvrdi Spasić. Iako su za pad helikoptera okrivljeni loši vremenski uvjeti, sve do danas nisu prestale špekulacije o uzrocima te helikopterske nesreće. Bilo je špekulacija i o umiješanosti same Jovanke Broz.

Prije 20 godina obećali su uvesti euro, ali nikada to nisu učinili: “Vlastita valuta pomogla nam je u izbjegavanju recesije”