Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Otišla partizanka koja je hapsila Tuđmana, Gotovca, Budišu...

Branila se da nikada nije sudjelovala u zločinu, priznala da je bila u Š. Brijegu
08. listopada 2010. u 07:42 0 komentara 186 prikaza
milka planinc
Foto: Arhiva VL

Za antifašiste narodni heroj i ekonomska reformatorica. Za žrtve komunističkog režima zločinka i informbirovka bez strategije, vizije, zbog čijih su poteza u ratu i miru mnoge obitelji na prostoru bivše Jugoslavije zavijene u crno.

S Milkom otišli dokazi

Milka Planinc otišla je jučer na vječni počinak, u raj ili pakao, nije ni bitno, koliko je bitno da su zajedno s njom u “vječna lovišta” otišli brojni odgovori na još brojnija pitanja vezana uz partizanske zločine, likvidacije svećenika, progon i uhićenja političkih disidenata (Franjo Tuđman, Dražen Budiša, Šime Đodan, Marko Veselica, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić...). Brojna živuća generacija s prostora bivše Jugoslavije pamtit će Milkinu neuspješnu ekonomsku reformu koju je kao predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (SIV), pokretala u razdoblju 1982. do 1986. godine. Donošenje “Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije SFRJ” jedine premijerke u komunističkoj državi bila je puka birokratska krinka za veliku inflaciju, nestašicu ulja, brašna, benzina... U sumraku života njezino ime više se spominjalo u kontekstu ratnih zločina počinjenih od njezine 11. dalmatinske brigade na prostorima Hercegovine i Slovenije. U fokus medijske i političke pozornosti ime Milke Planinc prije tri godine stavila je izjava bivšeg četnika i transfomiranog partizana Sime Dubajića, koji je tvrdio da je sudjelovala u zločinima nad zarobljenim domobranima i ustašama u Kočevskom rogu, Probuđeni publicitet za njeno ime nagnalo je Milku Planinc da se nakon dugo godina iz svoga zagrebačkog stana, putem biranih medija, obrati javnosti i demantira Dubajićevu izjavu. “Nisam sudjelovala u onome što mi se prišiva. Bila sam u veljači 1945. sa svojom brigadom u Širokom Brijegu i Mostaru, ali ne znam ništa o zločinima nad tamošnjim svećenicima”, bile su njene obrambene teze u koje je malo tko od hrvatske javnosti vjerovao.

Optužba za ratni zločin

Udruge političkih zatvorenika, prekopavajući jugoslavensku arhivu, uporno su tvrdile da Držvano odvjetništvo mora protiv nje pokrenuti istragu zbog ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata. “Odgovornost drugarice Milke Planinc, u kontekstu bleiburških događaja, dokaziva je - tvrdili su oni. Njeno uporno minoriziranje partizanskih zločina i, kako su napisali, posvemašnja amnezija i neinformiranost o tim zbivanjima, od Milke je nedopustivo. Čitajući njezine izjave, stječe se dojam da su drugarica Milka i društvo po slovenskim proplancima pjevali “Lijepu našu”, “Još Hrvatska ni propala”, uz druge budnice, neke su od zaključaka ogorečnih žrtava komunističkog režima. Iako je imala vremena za reviziju svoje prošlosti, odana partizanka i najbliža Titova suradnica tijekom 1974. zdušno radi na Ustavu SFRJ. Tvrdila je da je taj ustav omogućio samostalnost Hrvatske. Iz zagrebačkog stana na Slavujevcu nikada nije htjela pričati o progonima hrvatskih političkih disidenata. Taj dio prošlosti uporno je skrivala od medija. Izbjegla je DORH-ovu istragu i moguću optužnicu koja je 2007. visjela nad njom. Kad se u cijelu priču umjesto činjenica i pravnih paragrafa uplela politika, tužba je pala u vodu. Zajedno s Milkom otišlo je i niz odgovora o kojima će hrvatska javnost još dugo polemizirati.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.