Parlamentarne stranke u Bosni i Hercegovini okončale su prvi krug bilateralnih razgovora o konstituiranju izvršne vlasti i unatoč brojnim razlikama već se iskristaliziralo nekoliko pitanja oko kojih postoji načelna suglasnost većine stranaka.

Politički prioritet

Nastavak europskog puta ključni je politički prioritet koji bi se mogao naći u nekoj vrsti programske platforme nove vladajuće većine, bez obzira tko ju činio. Naime, niti jedna od stranaka koje sudjeluju u pregovorima o formiranju vlasti nema dvojbi oko potrebe intenziviranja integracije BiH u EU.

Postoji čak i inicijativa da se uvede “europska klauzula”, odnosno dogovor da se za propise važne za nastavak europskog puta ne ulaže etnički ili entitetski veto. Stranke iz Republike Srpske, SNSD i SDS, još se nisu očitovale o tom prijedlogu.

Sve stranke se slažu i oko potrebe žurne promjene Ustava Bosne i Hercegovine sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”. Postoji suglasnost i o potrebi nastavka ustavne reforme, iako stranke iz Republike Srpske imaju rezerve prema opsegu tih reformi.

Opći konsenzus je prisutan i oko nekih praktičnih pitanja, kao što su reforma javne uprave, potreba pokretanja velikih investicijskih projekata u oblasti energetike i prometne infrastrukture te jačanje kapaciteta za borbu protiv korupcije i kriminala. U prvim bilateralnim razgovorima ispostavilo se da je većina stranaka iz oba entiteta spremna ući i u reformu procesa javnih nabava, kako bi se taj proces ubrzao i olakšao.

Deset dodirnih točaka

Čak se nazire i okvirni dogovor o reformi izbornog sustava, na čemu posebno inzistiraju hrvatske stranke. Uz još neka druga pitanja, čini se kako bi se već sada mogao stvoriti programski okvir nove vlasti od nekih desetak točaka. Ima najava da će neka od tih pitanja biti dodatno konkretizirana u drugom krugu bilateralnih razgovora koji su počeli ovoga tjedna.

S druge strane, postoji realna opasnost da pregovaračku atmosferu kontaminiraju teška politička pitanja oko kojih stranke, ovisno o nacionalnoj i entitetskoj pripadnosti, imaju prilično suprotstavljene stavove.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura