Zbog iznimno niske toplinske izolacije kod više stotina tisuća kuća, ali i tisuća mahom starijih stambenih zgrada, računa se da Bosna i Hercegovina troši oko 40 posto više energije za grijanje i hlađenje od europskog prosjeka. No unatoč krizi i besparici, u BiH se energija rasipa, dok se u mnogo bogatijim zemljama strogim propisima u građevini maksimalno štedi.

Stariji stambeni objekti

Stariji stambeni objekti, građeni u vrijeme kada energetska učinkovitost nije bila primarna, u vrijeme prije velikih skokova cijena nafte bili su projektirani sa slabijom izolacijom. Ovakvi objekti danas su veliki potrošači energije, što nije samo slučaj u BiH, već i ostalim europskim zemljama.

Kako je rasla cijena energenata, tako su se donosili novi i sve stroži propisi u izgradnji stambenih objekata, a pojedini vlasnici stanova odlučuju se za sanaciju starih građevina, kako bi se dostigao prihvatljiv stupanj utroška energije. U BiH se čak 48 posto ukupne energije troši u zgradama, ponajprije zbog njihove loše izolacije, jer zgrada ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu, a više od 50 posto ih je građeno bez ikakve toplinske zaštite.

Dok danas u BiH prosječna zgrada godišnje samo na grijanje troši 200 do 280 kWh energije po četvornom metru, do tada standardno izolirana potroši ispod 100, suvremene niskoenergetske kuće oko 40, a pasivne 15 kWh/m2 i manje. Upravo se zato predviđa da bi energetska obnova zgrada u budućnosti trebala postati jedna od najznačajnijih aktivnosti u građevinarstvu. Građevinari tvrde da su, korištenjem tehnologije pasivnih i niskoenergetskih kuća, moguće velike uštede u potrošnji energije i smanjenje ukupne potrošnje na svega 10 posto u odnosu na potrošnju prije rekonstrukcije. Dok se za dobivanje dozvole za izgradnju novih objekata traži i poštivanje pravilnika o toplinskoj zaštiti objekata, iznimno je učinkovita i adaptacija starih objekata kako bi se uštedjela energija.

Brzi povrat investicija

Osim zamjenom prozora koji izgube i 50 posto topline, najveće se uštede postižu izolacijom vanjskog zida i krova. Dodatna ulaganja u postavljanje nove toplinske izolacije pri obnovi već dotrajale fasade kreću se između 20 i 40 posto ukupne cijene sanacije fasade, što daje povoljne ekonomske rezultate u usporedbi s dugoročnim uštedama koje se postižu, a razdoblje povrata investicije kreće se od tri do deset godina. Učinkovito korištenje energije, korištenje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša danas postaju temeljem održivog razvoja, tvrde ekolozi.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’