Situacija u Predsjedništvu BiH iznenada se zakomplicirala nakon što je Željko Komšić zatražio ispisnicu iz SDP-a. U kolektivnom šefu države tako sada od trojice čak dvojica članova ne pripadaju novouspostavljenoj parlamentarnoj većini. Kakve posljedice to može imati po funkcioniranje države, ali i o drugim aktualnim pitanjima razgovarali smo s Nebojšom Radmanovićem, jedinim članom Predsjedništva BiH koji dolazi iz stranke koja je čvrsto u vlasti.

• Je li Vas iznenadila odluka Željka Komšića o izlasku iz SDP-a?

-Moram reći da jeste, bez obzira što se moglo zaključiti da ima određenih problema u SDP-u između Komšića i Zlatka Lagumdžije još kada je Komšić podnosio ostavku prije nekoliko mjeseci. Ipak, nisam mislio da će se to ovako završiti.

• Hoće li Komšićev razlaz sa SDP-om na bilo koji način utjecati na rad državnog Predsjedništva?

-Procjenjujem da to ne bi trebalo utjecati na rad Predsjedništva BiH, jer Predsjedništvo ima jasno profiliran posao koji piše u Ustavu i koji smo mi ostvarivali bez obzira na stranačku pripadnost. Stranačka pripadnost sva tri člana Predsjedništva i sada i u prošlom sazivu je pokazivala da postoji niz stvari oko kojih se ne slažemo, ali to nije remetilo osnovno djelovanje Predsjedništva. Zato mislim da i sada neće biti nekih bitnih problema unutar Predsjedništva.

• Ipak, sada imamo situaciju u kojoj dva od tri člana Predsjedništva ne dolaze iz stranaka koje čine parlamentarnu većinu. Koliko će to utjecati, primjerice, na suradnju Predsjedništva i Vijeća ministara ili Predsjedništva i Parlamenta BiH?

-Pretpostavljam da će to ovisiti o specifičnosti tema koje Predsjedništvo bude imalo na dnevnom redu. Međutim, jasno je da se vanjska politika, što je jedno od glavnih opredjeljenja Predsjedništva, neće mijenjati, kao i da se politika u oblasti obrane neće mijenjati. To što je netko napustio neku stranku ne može utjecati na promjenu politike Predsjedništva. Možda će se pojaviti neki manji problemi, ali neke krupnije probleme doista ne očekujem.

• Kao jedna od opcija za rekonstrukciju Vijeća ministara spominjala se i moguća ostavka predsjedatelja Vjekoslava Bevande i ponavljanje cijele procedure imenovanja Vijeća, a sve kako bi se izbjegle blokade SDA. Koliko je to danas izgledno rješenje imajući u vidu da tu proceduru nije moguće provesti bez većinske potpore u Predsjedništvu?

-Nije realno makar u nekom kraćem periodu. Sada sav proces stoji do odluke Ustavnog suda BiH. Naravno da se može dogoditi ostavka predsjedatelja Bevande bez obzira na odluku Ustavnog suda, jer te dvije stvari nisu vezane. No, to uvodi BiH u jedan novi problem i zato mislim da se to neće dogoditi vrlo brzo. Samo da podsjetim političare koji nisu razmišljali da nije potpuno riješeno pitanje većine smjena i zahtjeva za imenovanje novih ljudi u Federaciji. To je već dovoljan problem za cijelu BiH. Ako bismo sada napravili problem i time što bi predsjedatelj Vijeća ministara podnio ostavku onda bismo imali apsolutni problem u BiH. Dakle, političari moraju razmisliti kojim tempom mogu rješavati probleme, a ne kojim tempom praviti probleme. Zbog toga mislim da u skorije vrijeme ne bi trebalo doći do Bevandine ostavke. Ako bi se to, ipak, dogodilo, onda bismo se našli pred problemom.

• Iz Vaših riječi se da zaključiti kako smatrate da se u cijeli ovaj proces rekonstrukcije vlasti ušlo ishitreno i nespremno?

-Ne bih rekao ishitreno, jer mislim da ta riječ nije baš najprikladnija za ovu situaciju, ali da se ušlo u ovo bez prave procjene kako iz toga izaći to je točno. Imam osjećaj da oni koji su pokrenuli ovo pitanje nisu sve procijenili i zato imamo sada ukupno gledano neriješeno stanje. Odgovorni političari naprave procjene s raznih strana i imaju rješenja pa i vrijeme kada nešto treba biti završeno. Ovo već predugo traje i ne nazire se kraj i zato mislim da se nije sve procijenilo kako treba, a može se to protumačiti i da je ishitreno, kao što ste rekli.

• Gdje Vi vidite uzroke, a gdje rješenje ove situacije u kojoj se BiH nalazi ne samo posljednjih mjeseci, već jedno duže vremensko razdoblje?

-Uzroci su, prije svega, u različitim pogledima na budućnost BiH koji proistječu iz različitih tumačenja Daytonskog mirovnog sporazuma i oni traju od 1996. godine. Postoje oni koji hoće centraliziranu BiH i oni koji hoće decentraliziranu BiH. Među ovima koji hoće centraliziranu BiH ne postoji jedinstvo, jer postoje oni koji hoće više i oni koji hoće manje centraliziranu državu. To su krupni uzroci problema, a ostalo su pojave oko tih stvari koje ovise o pojedinim strankama i njihovim liderima. Ovo što se trenutačno događa jeste želja nekih u Federaciji da apsolutno vladaju svim procesima i onda jedan mjesec izmisle jednu koaliciju, a drugi mjesec drugu koaliciju. Godinu i pol nismo bili u stanju sastaviti Vijeće ministara zbog jedne stranke koja je na kraju vlast napravila s potpuno neprimjerenom koalicijom koja im ne odgovara ni programski, a očito ni kadrovski. Nakon samo nekoliko mjeseci ti nositelji tzv. platforme u želji da promjene partnere su napravili novu krizu u zemlji. To je ono što se događa u posljednjih godinu dana. Kako izaći iz svega toga je temeljno pitanje za sve nas koji se bavimo politikom, medijima, kao i za sve građane. Samo smirenim dogovorom svih u BiH, bez isključivosti bilo koje strane, a upravo to je ono što je stalno prisutno, možemo izaći iz ove situacije.

• Koliko je uopće realno očekivati da se u ovakvoj situaciji provede Mapa puta za približavanje EU koja je bh. liderima nedavno predočena u Bruxellesu?

-Ja mislim da nije, i rokovi koje su bh. lideri postavili sami sebi, a prihvatila ih EU, bili su nerealni već na početku. Međutim, postoji mogućnost da se neke osnovne stvari riješe i u tom razdoblju. Temeljna stvar jeste usklađivanje Ustava BiH s Europskom konvencijom o ljudskim pravima ili kako to mnogi zovu provedba presude “Sejdić i Finci“. Potpuno je jasno da u dva entiteta imamo dvije različite koncepcije. Ako hoćemo ispoštovati ono što smo obećali EU i ako smo dosljedni u tome da dođemo do kandidacijskog statusa onda se mora prihvatiti asimetrično rješenje, protiv čega Republika Srpska nema ništa. Iz RS-a su svi jedinstveno za sadašnje rješenje koje ima malu promjenu u Ustavu i to je ono što zadovoljava i poziciju i oporbu u RS-u. Od toga se ne može odstupiti. Ako politički čimbenici u Federaciji uspiju uskladiti jedno rješenje, a sada vidim da nije usklađeno, onda možemo doći do rješenja u kratkom roku ako je asimetrično. Ali ako netko u Federaciji misli da će natjerati RS da prihvati njihovo rješenje, onda se on prevario u procjeni i onda imamo problem.

• Jeste li upoznati s prijedlogom SDP-a i HDZ-a BiH? Kakav je Vaš stav o tom prijedlogu za provedbu presude “Sejdić i Finci“?

-Ako je to ono što je predstavljeno u medijima onda znam o čemu se radi. To nije prihvatljivo za RS u cjelini, jer prije ovoga sve stranke u RS-u su imale potpuno jasan stav. Ako je Federacija jedinstvena da je ovo rješenje za njih dobro, onda mi to prihvaćamo kao asimetrično rješenje za Federaciju, a oko Doma naroda da se još dogovaramo.

• Kako gledate na javno protivljenje predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića dogovoru o gradnji energetskih objekata koji su nedavno u Banjoj Luci dogovorili predstavnici vlada Hrvatske i RS-a?

-Izetbegović je samoinicijativno napisao to pismo i iznio zamjerke kao bošnjački član Predsjedništva. On o tome nije konzultirao druga dva člana Predsjedništva. Formalno, on na to ima pravo, ali u biti je to potpuno pogrešan pristup. Nije došlo do razgovora koji idu na razinu BiH i Hrvatske, a on već upozorava da nešto nije moguće uraditi. To je jedan stari princip koji dolazi iz Sarajeva, a otprilike glasi “ako nas niste pitali ne možete ništa raditi“. To, naravno, nije točno. Interes je i Trebinja i RS-a, a samim tim i BiH, da imamo veću proizvodnju električne energije. I umjesto da predsjedatelj Izetbegović to potvrdi on se buni i kaže: Nije nas nitko pitao. Ja sam to tako shvatio, kao niste mene pitali pa sam ja protiv toga. E, nećemo te pitati ni ubuduće. Čak i tamo gdje postoji potreba da se pitaju tijela BiH treba stimulirati ovakve odnose i suradnju, jer je to u interesu građana.

• Srbija je dobila novog predsjednika i vladu. Hoćete li inicirati, kada i gdje, susret Predsjedništva BiH s predsjednikom Tomislavom Nikolićem?

-Ja sam već uime Predsjedništva BiH imao susret s predsjednikom Nikolićem, sudjelujući na jednom multilateralnom skupu u Beogradu. Početne priče koje su bile u regiji kako se nama ne sviđa onaj ili ovaj, samo su prva reakcija za medije. Ne odlučuju građani BiH koga će građani Srbije izabrati, a trebamo surađivati, jer smo okrenuti jedni drugima i to ne samo zbog toga što imamo dugu granicu i što su dva konstitutivna naroda u BiH vezana za dvije države, već i zbog toga što imamo ogromnu vanjskotrgovinsku razmjenu i s Hrvatskom i sa Srbijom. Uostalom, to je i interes ljudi koji su nas izabrali. Mislim da ćemo imati te susrete poslije godišnjih odmora. Kao što znate, BiH ima dva trilateralna susreta. Jedan je BiH-Hrvatska-Srbija i na redu je da Srbija bude domaćin tog skupa, a drugi je BiH-Turska-Srbija i na redu je BiH da organizira taj skup. To će se, vjerujem, užurbano odvijati, a život će nas natjerati na suradnju.

Nije ni Zagreb, ni Dubrovnik, a ni Rovinj. Ovo je najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj