Nakon prvog poroda prije devet godina, 35-godišnja zagrebačka grafičarka Karmen Kruc obećala si je: Nikad više u rađaonicu! Ostala je dosljedna i nakon osam godina drugo dijete rodila je kod kuće, a jednako je postupila i nakon treće uredne trudnoće te početkom srpnja u svojoj spavaćoj sobi, uz iskusnu primalju i muža, rodila prekrasnu djevojčicu. Ugodan ambijent, bazen, prirodni nagon... Rađanje joj nije ostalo trauma kao tolikim rodiljama. Međutim, sustav se pobrinuo da im zagorča život. U bolnici im nisu htjeli, kao što su to učinili u slučaju prethodne bebe prije godinu dana, napisati potvrdu o rođenju djeteta. No dijete valja prijaviti, pa se sretni suprug Ivor Bach uputio u nadležni matični ured.
Nadriliječništvo
– Rekli su mi da policija nema dokaz da je baš Karmen majka djeteta i predložili da to liječnik utvrdi vaginalnim pregledom. Takav pregled nije preporučljiv šest mjeseci nakon poroda zbog opasnosti od infekcije, zašto bismo riskirali?! Predložio sam DNK test, ali to su odbili – priča taj prilično educirani tata, inače 34-godišnji arhitekt. Bach je inzistirao i razgovarao sa šeficom, koja je nakon proučavanja zakona i internih naputaka lakonski konstatirala:
– Eto, pogriješili smo i pri upisu vašeg prvog djeteta, pa ćemo pogriješiti i drugi put i upisati vam i ovo dijete!
Zgranuto prepričavajući iskustvo neprihvatljivo zdravom poimanju legitimiteta i građanskih prava, Bach je zaključio:
– Sljedeći je korak da mi zaprijete oduzimanjem djeteta, valjda! U zagrebačkom Uredu za opću upravu kažu da pri prijavi djeteta rođenog kod kuće, što najčešće prijavljuju roditelji, od njih traže i potvrdu liječnika o tome da je majka rodila te prateću liječničku dokumentaciju, npr. trudničku knjižicu i potvrdu pedijatra, a matičar može zahtijevati i druge dokaze radi utvrđivanja istinitosti podataka u prijavi.
Upis podataka o roditeljima može se obaviti i na temelju izjave o priznanju majčinstva ili očinstva, međutim, matičar će upisati izjavu o priznanju majčinstva u maticu rođenih tek nakon dobivene suglasnosti centra za socijalnu skrb, kaže Dragica Kovačić, pomoćnica pročelnika za pravne poslove.
U Hrvatskoj porod u kući nije zakonski reguliran i smatra se nadriliječništvom, piše u odgovoru ministra Darka Milinovića pravobraniteljici za djecu na pitanje o pravima djece nakon poroda kod kuće.
Neusklađeni zakoni
Očito je riječ o propustu zakonodavca da pravno uredi situaciju, stav je Hrvatske komore primalja.
– Kućne je porode potrebno ne samo izrijekom dopustiti već i detaljno regulirati, u svrhu eliminacije pravne nesigurnosti koja ih prati, jer se sve više žena odlučuje za takav način rađanja kod kojega postoji cijeli niz otvorenih pitanja – upozorava Barbara Finderle, predsjednica Hrvatske komore primalja.
Čini se da su zakonodavci stali na pola puta, a do ulaska u EU dužni su uskladiti zakone. Zakon o primaljstvu, naime, predviđa mogućnost privatne primaljske prakse, no primalje se istodobno u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, koji kaže tko može otvoriti privatnu praksu, ne spominje. Prva generacija prvostupnica primaljstva nakon završenog trogodišnjeg studija već pola godine čeka diplome, jer njihovo zvanje Ministarstvo znanosti nije definiralo!
Preuzeto sa www.vecernji.hr
