U posljednjih desetak godina na tržištu su se pojavile nove kategorije nikotinskih proizvoda poput e-cigareta, grijanih duhanskih i bezduhanskih proizvoda te nikotinskih vrećica. Za razliku od klasičnih cigareta, ovi proizvodi ne uključuju sagorijevanje duhana, koje se smatra glavnim uzrokom većine bolesti povezanih s pušenjem. Upravo zbog toga sve su češće u fokusu zdravstvene i znanstvene zajednice.
Takav interes potvrđuje i analiza globalne istraživačke mreže Cochrane, koja je u pregledu "Elektroničke cigarete za prestanak pušenja" (Electronic cigarettes for smoking cessation) obuhvatila 78 studija s više od 22.000 sudionika.
Zaključak je da e-cigarete mogu biti između 33 i 100 posto učinkovitije od standardnih nikotinskih nadomjesnih terapija u procesu prestanka pušenja.
Podaci Eurobarometra dodatno pokazuju da su zemlje poput Švedske, Češke i Grčke uspjele značajno smanjiti broj pušača kombinacijom preventivnih mjera i dostupnosti alternativnih proizvoda potencijalno manjeg rizika.
Pušenje kao javnozdravstveni izazov
Stručnjaci ističu da pušenje nije samo loša navika već složena ovisnost koja zahtijeva sustavnu podršku. Na konferenciji u Zagrebu naglašeno je da poruka pušačima da "samo prestanu" najčešće ne daje rezultate, što je posebno važno i za Bosnu i Hercegovinu, gdje je pušenje i dalje velik javnozdravstveni izazov.
Psihijatrica Andrijana Šantić ističe da je prestanak pušenja proces, zbog čega se često preporučuje postupno smanjivanje.
Također je naglašeno da su najveći zdravstveni rizici povezani sa sagorijevanjem duhana, dok bezdimni proizvodi, prema istraživanjima, mogu predstavljati manje štetnu alternativu za odrasle pušače koji ne žele ili ne mogu prestati pušiti.
Jedan od alata koji može pomoći u razumijevanju ovih pristupa je platforma Omni™, koja okuplja brojna neovisna znanstvena istraživanja i prikazuje primjere zemalja koje su uspjele smanjiti broj odraslih pušača kroz dostupnost bezdimnih proizvoda.
Zbog toga se sve više potiču pristupi koji nude podršku i konkretne alate za smanjenje i prestanak pušenja, uključujući programe koji pomažu odraslim pušačima da postupno mijenjaju navike i smanjuju zdravstvene rizike.
Program "Biram bez dima"
Važnu ulogu u procesu smanjenja i prestanka pušenja imaju i konkretni programi podrške. Jedan od njih je "Biram bez dima", koji provodi CROHM. Riječ je o programu koji traje 28 dana i ima za cilj pomoći odraslim pušačima da prijeđu s klasičnih cigareta na bezdimne alternative, a potom, prema vlastitom izboru, i potpuno prestanu s konzumacijom.
Program okuplja osobe koje su često već više puta, ali bezuspješno, pokušavale prestati pušiti. Kroz strukturirane radionice, razmjenu iskustava i kontinuiranu podršku sudionici dobivaju priliku mijenjati navike korak po korak.
Rezultati dosadašnjih ciklusa pokazuju da ovakav pristup može biti učinkovit: nakon tri provedene skupine, 17 sudionika u potpunosti je prestalo pušiti cigarete, dok je njih sedam značajno smanjilo konzumaciju. Ukupna uspješnost programa iznosi oko 63 posto.
Cilj programa nije samo zamjena jedne navike drugom već postupno smanjenje pušenja i osnaživanje sudionika da donesu dugoročno održive odluke o vlastitom zdravlju.
Iskustva koja stoje iza statistike
Iza brojki i istraživanja kriju se stvarne, često teške i dugotrajne osobne borbe.
Anamarija Poldrugač (24) svoju prvu cigaretu zapalila je, kako kaže, iz znatiželje i zbog društva.
– Nije mi se svidjelo, ali sam opet posezala za cigaretom. Kao da je nešto bilo jače od mene – kaže.
S vremenom su cigarete postale svakodnevica, a potom su došle i prve posljedice.
– Počela sam osjećati umor, smetao mi je miris, a kosa i odjeća uvijek su imale dim. Najviše me pogodilo kada sam shvatila da ne mogu izdržati ni nekoliko sati bez cigarete.
Nakon neuspjelih pokušaja naglog prestanka, rješenje je pronašla postupno.
– Počela sam koristiti bezdimne proizvode, u početku paralelno s cigaretama. S vremenom sam sve rjeđe posezala za cigaretom, a onda sam shvatila da je više ne palim.
Danas više ne puši, ali svjesna je da proces nije završen.
– Moj cilj je potpuno prestati s nikotinom. Sada barem imam osjećaj da je to moguće.
Zoran Sertić (58) dugo nije sebe smatrao pušačem.
– Pušio sam samo uz kavu, u društvu. Govorio sam sebi da nisam pušač, ali to se neprimjetno promijenilo.
Pokušaji prestanka bili su kratkotrajni, sve dok nije pronašao strukturiranu podršku.
– Već nakon nekoliko dana bez cigareta osjetio sam razliku. Danas više nemam potrebu za cigaretom.
Ivan Novoselac (42), podvodni ribolovac, godinama je pušio kutiju cigareta dnevno.
– Kod ronjenja se sve vidi. Brže sam se umarao i shvatio da nešto nije u redu.
Promjena je, kaže, došla neočekivano.
– Jednog dana nisam zapalio nijednu cigaretu. To mi je bio preokret.
Danas osjeća jasnu razliku u kondiciji i energiji, ali ističe da ni alternativa nije bez rizika.
– Nije potpuno bezopasno, ali za mene je bilo bolje rješenje. Najvažnije je da sam prestao pušiti.
Između znanstvenih nalaza i stvarnosti
Sve više stručnjaka smatra da je važno ponuditi različite putove prestanka pušenja.
Jer, kako pokazuju i ove priče, put do prestanka rijetko je linearan, ali uz pravu podršku, informacije, omogućavanje izbora i razumijevanje može postati dostižan cilj.
Potencijal za smanjenje broja pušača cigareta u BiH
Broj odraslih pušača u BiH koji bi potencijalno mogli prestati pušiti uz e-cigarete, prema procjenama temeljenim na analizama mreže Cochrane, iznosi oko 80.400, što je trostruko više od broja onih koji uspiju prestati samostalno ili uz postojeće terapije svake godine.
Takav napredak mogao bi značajno unaprijediti javnozdravstvene pokazatelje u zemlji. Uz adekvatne strategije, podršku zajednice i dostupnost manje štetnih alternativa, prestanak pušenja može postati dostižan cilj.
Otvori KEKS Pay
