„Škrinja s lijekovima“ – tako je, prema legendi, Hipokrat nazivao bazgu, jednu od najstarijih ljekovitih biljaka u Europi koja se stoljećima koristi u narodnoj medicini. Od davnina je cijenjena zbog svoje svestrane primjene, a i danas zauzima važno mjesto u prirodnoj medicini i suvremenim istraživanjima.
Bazga (Sambucus nigra L.), poznata i kao zova ili crna bazga, sve se češće promatra kroz prizmu znanosti koja istražuje njezin bogat nutritivni sastav i potencijalne učinke na imunitet, dišni sustav i zaštitu organizma od oksidativnog stresa.
Nutritivna vrijednost koja nadilazi običan bobičasti plod
Bobice bazge nisu samo aromatične i pogodne za pripremu sokova, sirupa i čajeva, već predstavljaju i vrijedan izvor hranjivih tvari. Njihov sastav uključuje vitamine A, C i B skupine, kao i minerale poput kalija, kalcija, magnezija i željeza. Uz to, sadrže i značajne količine prehrambenih vlakana, koja imaju važnu ulogu u održavanju uredne probave i metaboličke ravnoteže.
Upravo zbog takvog sastava, bazga se sve češće promatra i kao funkcionalna namirnica koja može doprinijeti općem zdravlju organizma. Vlakna iz bobica pomažu radu crijeva i mogu pridonijeti osjećaju sitosti, dok istodobno utječu na regulaciju kolesterola i podršku zdravlju srca i krvnih žila, piše Ordinacija.hr.
Prirodna snaga boje – antocijanini i antioksidansi
Tamna, gotovo crna boja bobica bazge rezultat je visokog sadržaja antocijanina – biljnih pigmenata koji ujedno imaju snažna antioksidativna svojstva. Upravo su ti spojevi jedan od glavnih razloga zbog kojih se bazga toliko istražuje u kontekstu prevencije bolesti.
Antioksidansi imaju važnu ulogu u zaštiti organizma od oksidativnog stresa, procesa koji nastaje djelovanjem slobodnih radikala i može oštetiti stanice. Dugoročno, takva oštećenja povezuju se sa starenjem organizma i razvojem različitih kroničnih bolesti.
Zbog visoke razine antioksidansa, bazga se često svrstava među bobičasto voće s iznimno snažnim zaštitnim potencijalom, a njezini spojevi se istražuju i zbog mogućeg protuupalnog, imunološkog i antimikrobnog djelovanja.
Tradicionalna uloga u jačanju imuniteta
Jedna od najpoznatijih primjena bazge odnosi se na potporu organizmu tijekom sezonskih infekcija. U narodnoj medicini koristi se kod prehlade, gripe i upala dišnih puteva, najčešće u obliku sirupa, čajeva ili ekstrakata.
Suvremena istraživanja djelomično potvrđuju te tradicionalne tvrdnje. Neka klinička ispitivanja ukazuju da ekstrakt bazge može pomoći u ublažavanju simptoma virusnih infekcija gornjih dišnih puteva te potencijalno skratiti njihovo trajanje. Iako rezultati djeluju obećavajuće, znanstvenici naglašavaju da su potrebna dodatna i veća istraživanja kako bi se učinci u potpunosti potvrdili.
Cvijet i list – često zanemareni, ali vrijedni dijelovi biljke
Dok su bobice najpoznatiji dio biljke, cvjetovi bazge imaju dugu tradiciju korištenja u obliku čajeva i napitaka. Njihovo djelovanje opisuje se kao blago protuupalno, uz mogući učinak na poticanje znojenja i poboljšanje cirkulacije, što se u narodnoj praksi često koristilo kod povišene temperature i prehlade.
Listovi bazge u tradicionalnoj se uporabi ponekad koriste izvana, primjerice u oblozima kod manjih ozljeda ili oteklina. Također im se pripisuje blagi diuretski učinak, odnosno poticanje izlučivanja viška tekućine iz organizma.
Važnost pravilne primjene
Iako bazga ima dugu povijest korištenja, važno je naglasiti da nisu svi dijelovi biljke jednako sigurni za konzumaciju. Sirove bobice, kora i korijen mogu sadržavati tvari koje u nepravilno pripremljenim količinama mogu izazvati probavne smetnje poput mučnine ili proljeva.
Zbog toga se preporučuje korištenje samo termički obrađenih plodova i provjerenih pripravaka, osobito kada se koriste u obliku dodataka prehrani ili koncentriranih ekstrakata.
Otvori KEKS Pay
