Selo Dragalj u općini Kotor posljednjih je dana u središtu pozornosti crnogorske javnosti nakon što su se pojavile snimke većeg broja novih objekata koji nisu upisani u katastar, pišu Vijesti.me. Čak je i u parlamentu otvorena rasprava o tome radi li se o izdvojenoj zajednici u kojoj živi veći broj stranaca te trebaju li policija i sigurnosne službe reagirati. Tema je dodatno zapalila društvene mreže, gdje su se počele širiti tvrdnje o "ruskom selu", tajnim vjerskim skupinama i paralelnoj zajednici izvan dometa institucija, što je državne organe potaknulo na službene provjere. Podgoričke Vijesti posjetile su Dragalj kako bi utvrdile radi li se o zatvorenoj zajednici, nekoj sekti ili samo skupini ljudi povezanih s lokalnim svećenikom. Prema njihovim informacijama i razgovorima sa starim i novim stanovnicima, u naselju ne postoji nikakva ‘izolirana zajednica’. Lokalci tvrde da su navodi o čuvanju prilaza naselju pretjerani te da ondje rijetko tko navraća osim povremenih vikendaša. Riječ je o skupini od dvadesetak nelegalno izgrađenih kuća i vikendica, za koje u većini slučajeva već traju postupci legalizacije.
Vlasnici su pretežno stranci s urednim boravkom u Crnoj Gori iz Rusije, Srbije, BiH, ali i SAD-a, Švicarske, Austrije i Kanade. Tu su i crnogorski državljani iz Kotora, Tivta, Budve i Podgorice, najčešće povezani sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Naselje se nalazi u borovoj šumi, oko kilometar od ceste Risan – Nikšić, bez ograda, kamera ili bilo kakvih znakova da je riječ o zatvorenoj sredini. Infrastruktura je skromna, a pristupni putovi su uski i oštećeni, nastali na starim austrougarskim trasama. Zbog izostanka komunalne mreže, mnogi vlasnici koriste cisterne i agregate, pa cijeli prostor više nalikuje na neregulirano vikendaško područje nego na organiziranu zajednicu. Novinar Vijesti obišao je područje i razgovarao s ljudima, premda u trenutku obilaska u naselju nitko nije bio vani. Sve je krenulo prije nekoliko godina kada je skupina zainteresiranih, uz pomoć lokalnog svećenika, otkupila nešto više od 200 tisuća četvornih metara zemljišta od jednog mještanina.
Na tim su parcelama kasnije izgrađene kuće i vikendice, u nekima se danas i stalno živi. U središtu naselja nalazi se drvena crkva posvećena Svetom Serafimu Sarovskom, podignuta na inicijativu vlasnika kuća i zemljišta, kao i manji objekt "Duhovnog centra Dragaljska priča". Zemljište za crkvu darovao je isti lokalni stanovnik. Jedan od sugovornika iz Kotora, koji nije želio javno istupati zbog vlastitih ranijih nelegalnih radova, rekao je: "Ljudi koji su ovdje kupili zemlju uglavnom su iskreni vjernici, duboko vezani uz pravoslavlje. Riječ je o ‘duhovnoj djeci’ oca Benedikta, bivšeg igumana manastira Svetog Arhangela Mihaila. Tijekom pandemije okupljali su se u prirodi na Krivošijama, imali duhovne vježbe i razvili ideju povratka jednostavnijem životu. S vremenom su poželjeli kupiti zemlju i sagraditi domove, svatko prema svojim mogućnostima."
Prema njegovim riječima, među stanovnicima ima i onih koji su se zbog pandemije preselili iz gradova tražeći mir, osamu i sporiji način života. Na ulazu u naselje postavljen je veliki drveni križ, a ljudi se okupljaju u Duhovnom centru koji prodaje med, ljekovito bilje i druge proizvode. Sugovornik navodi da su zemljište kupovali zajedno, po nekoliko eura za kvadrat, što rade i brojni drugi Crnogorci koji grade vikendice čekajući urbanističke dokumente i postupak legalizacije. Tijekom obilaska Vijesti nisu zatekle oca Benedikta, a aktivistkinja iz Duhovnog centra kratko je poručila da je svećenik "otišao poslovno u Podgoricu".
Otvori KEKS Pay
