Jasmin Ferović Fera, magistar muzikologije, direktor je Muzičke produkcije BHRT-a. Muzički je producent, DJ i vokalist koji iza sebe ima veliki broj glazbenih autorskih djela. Jedan je od ključnih ljudi koji su zaduženi za glazbeni dio Večernjakova pečata. Ovaj Sarajlija jako je emotivno vezan za Mostar, a inače je hercegovačke krvi i praunuk “lijepe Emine”, opjevane u legendarnoj Šantićevoj pjesmi.
Večernji list: Iza nas je jubilarni 20. Večernjakov pečat, čijoj ste organizaciji i vi iz Muzičke produkcije BHRT-a jako doprinijeli. Kakvi su vaši dojmovi, jeste li zadovoljni kako je sve na koncu ispalo?
- Jako sam zadovoljan realizacijom, pogotovo u aktualno vrijeme pandemije, kada je još značajnije nastaviti rad i realizirati ovakve spektakularne manifestacije. Uvijek sam emotivan kada je u pitanju Mostar, u meni teče i hercegovačka krv. Riječ je o vrhunskom projektu, čast i zadovoljstvo je raditi u takvom ambijentu, pozitivnoj energiji te, naravno, doprinijeti konačnoj uspješnosti sjajnog Večernjakova pečata.
Večernji list: Ovo je druga suradnja Večernjakova pečata s Orkestrom Muzičke produkcije, kako je ocjenjujete?
- Svaka sljedeća suradnja još je bolja, kvalitetnija te vjerujem kako ćemo u budućnosti zajedno nastaviti trend rasta kvalitete i veličine. Zaista se trudimo uvijek dati svoj maksimum, što je svakako vidljivo u finalnoj realizaciji.
Večernji list: Vaš Orkestar sastavljen je od vrsnih glazbenika, možete li nam ga ukratko predstaviti?
- Orkestar Muzičke produkcije, koji trenutačno ima oko 30 glazbenika, već je nekoliko godina sastavljen od vrhunskih profesionalaca, poznatih instrumentalista, aranžera, zabavnog i narodnog segmenta. Trebalo je vremena za sastaviti takvu respektabilnu ekipu koja iza sebe ima veliki broj nastupa, festivala, specijaliziranih glazbenih projekata i snimljenih uradaka. Šef Orkestra je Nenad Tešić, dobro poznati dirigent, multiinstrumentalist i aranžer. Ne bih izdvajao pojedinačna imena članova jer Orkestar djeluje kao jedinstven tim koji posjeduje sjajnu kreativnu i stvaralačku energiju na kojoj smo intenzivno radili i koja je nužna kako bi se realizirali vrhunski nastupi. Svi zajedno motivirani smo realiziranim uspješnim projektima koji nam daju novu energiju još više raditi i stvarati. Drago mi je što mogu reći kako je naš Orkestar po kvaliteti visoko referentan na regionalnom glazbenom tržištu te da smo u mogućnosti prihvatiti sve glazbene izazove.
Večernji list: Muzička produkcija BHRT-a desetljećima njeguje domaću glazbenu scenu, ona je proizvođač mnogih glazbenih zvijezda, a kroz svoje emisije afirmira domaću scenu. Koji su najznačajniji projekti Muzičke produkcije na kojima ste sudjelovali?
- Jednostavno rečeno, ne postoji ime na domaćoj glazbenoj sceni od 1962., kada je osnovana Muzička produkcija, pa do danas da na neki način nije surađivalo s njom. U Muzičku produkciju sam prije nekoliko godina prešao s BH Radija 1, gdje sam dulje radio na poziciji urednika glazbenog programa. Uz podršku generalnog direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića, napravio sam projekt koji je imao za cilj revitalizaciju svih funkcija Muzičke produkcije, koja je do tada dugi niz godina bila zastarjela i u nekoj fazi hibernacije iz koje ništa nije “izlazilo”. Čak je bio upitan i njezin opstanak. S obzirom na to da je Muzička produkcija jedan od temelja Javnog servisa te da mora imati jednu od strateških uloga unutar i izvan BHRT-a - obvezno biti prisutna na čitavom teritoriju BiH, napravio sam plan revitalizacije, misiju i put novog razvoja Muzičke produkcije. Bio je to veliki izazov i zajedno s kolegama dao sam se u akciju. Danas se možemo pohvaliti realizacijom pet tjednih glazbenih emisija: Corner - Muzički klub, Tamburaši i Vi, Top 15, Plesna lista i Narodni studio, koje se emitiraju na BHT 1, BH Radiju 1 i online platformi, te svakodnevnog programa koji se emitira na BHRT-ovoj radijskoj mreži sa šest postaja. Javnosti je nedavno plasirana aplikacija BHRT-a iRadio internetska mreža za mobilne pametne uređaje dostupna na svim platformama. Našu internetsku radijsku platformu čine: Art radio (klasična glazba), Dance radio (dancefloor glazba), Evergreen radio, Naš radio (jedina postaja u BiH koja emitira 100% domaću glazbu), Sevdah radio i Džez radio. Nadalje, spašena je i modernizirana izdavačka djelatnost, tako da su sada sva izdanja Muzičke produkcije dostupna na svim svjetskim servisima i digitalnim platformama. Ističem poseban uspješni projekt “Muzičari BiH - Zemljo moja” koji je napravljen u početku pandemije i u regiji okarakteriziran kao kvalitetan, motivacijski, a u kojem je od 240 isječaka glazbenika iz čitave BiH napravljena posebna obrada navedene pjesme autora Kemala Montena. Realiziran je jedinstveni projekt “Sevdah u Narodnom” uz dodjelu nagrada “Duša sevdaha” za doprinos navedenoj glazbenoj oblasti. Napravili smo posebne aranžmane za specijal “Oscar Medley” u povodu nominacije domaćeg filma “Quo vadis, Aida?” za Oscar. U okviru projekata “Studio 2 Live i Studio N” realizirali smo 40 velikih koncerata koji su se održali u našim studijima, na kojima su nastupile poznate domaće i regionalne glazbene zvijezde. Na koncertima je ukupno prisustvovalo oko 10.000 osoba, a prenosili su se i emitirali na BH Radiju 1, BHT 1 i online platformi. U pripremi je sljedeći specijal “Džez klasici na naš način” u okviru kojeg će uz naš Orkestar nastupiti pjevači iz Mostara, Banje Luke i Sarajeva. Također smo u tijeku realizacije nekoliko strateških razvojnih projekata vezanih uz digitalnu platformu, On Demand sadržaje itd., koje je pandemija usporila, ali nije zaustavila jer su naša obvezna budućnost. Imamo sjajnu pozitivnu energiju u kolektivu i zajedno idemo dalje.
Večernji list: Uz to što ste direktor Muzičke produkcije, vi ste i pionir elektroničke glazbene scene u BiH. Nastupali ste s najvećim svjetskim zvijezdama. Kakvi su bili vaši počeci, jeste li imali uzore?
- Čitav sam život “vezan” za tehnologiju pa je bilo sasvim logično da me zainteresirala elektronička glazba, koja je zapravo doživjela svojevrsni razvoj kao posljedica tehnološkoga razvoja, a s kojom sam se upoznao na specijalizaciji u Beču sredinom 1996. Na sarajevskoj Muzičkoj akademiji svirao sam klavir, a unutar elektroničke glazbe produciram i skladam glazbu uz midi synth, nekoliko glazbenih softvera i studijskih alata. S obzirom na to da je u pitanju veliko razdoblje, spomenut ću svoj prvi party 1996. u sarajevskom klubu Kuk, od kojeg je započela serija mojih partyja te prvi ikada festival u Sarajevu 1997. u Trećoj gimnaziji koji sam realizirao s dragim prijateljima. Nakon toga slijedi veliki broj regionalnih nastupa i suradnji s poznatim svjetskim imenima i 11 godina rezidencije u popularnom klubu Aurora u Primoštenu, gdje sam nastupao prije slavnog Davida Moralesa. Sjećanja naviru, nema mjesta za sve što bih volio napisati i koga bih volio spomenuti. Zahvalan sam na tom čitavom razdoblju.
Večernji list: Magistar ste muzikologije i predajete na predmetima “Muzika i mediji”. Postoji li kod nas zanimanje mladih za studiranje muzikologije?
- Postoji, s tim što se vremena i tehnologija kontinuirano mijenjaju pa je tako potrebno prilagoditi edukaciju. Sa studentima koji dolaze iz različitih profila, ne samo glazbenih, radim na stvaranju praktičnih vještina u glazbenom i medijskom biznisu, koje su u današnjem vremenu nužne, od tehnologije do teorije i prakse. Kad se mladi ljudi prijavljuju za posao najvažnije je pitanje koje vještine posjeduju ili, drugim riječima, što znaju raditi. Studenta pojedinca izgrađujem tako da stekne vještine i znanje te da radi više stvari, poslova za koje je nekada trebalo više ljudi. Dakle, svaka tvrtka će prije zaposliti jednu osobu koja može obavljati više poslova, tako da ne mora zapošljavati više osoba za svaki posao posebno.
Večernji list: Elektronička scena u BiH jako je živa i raste iz godine u godinu. Kako je ocjenjujete, gdje smo u regionalnim okvirima i koga biste istaknuli kao predvodnike te scene?
- Doživjela je ekspanziju i vrh 1999. i 2000. festivalima Futura i Planet Sarajevo, kada se na jednom mjestu okupilo 10.000 osoba pa se nakon toga spustila na klupske okvire. Od tada se raširila i postala mainstream dobivajući veliki broj podžanrova i oblika te je na drugi način uzela primat ostalim glazbenim smjerovima. Danas je gotovo nezamislivo da imate glazbu koja u nekoj formi nema elemente elektroničke glazbe. U svim krajevima BiH ima sjajnih mladih glazbenika i DJ-eva, ali s obzirom na to da sam posljednjih godina najprisutniji na sarajevskoj sceni, izdvojit ću lokalne ekipe vezane uz BAM C i “Garden of Dreams”. Općenito, od mlađih generacija očekujem da budu bolje od nas začetnika scene te da više rade i grade. Nema opravdanja.
Večernji list: Nakon 20 godina stanke, ponovno ste se aktivirali i kroz projekt “Action Heroes” nedavno objavili novi singl. Možete li nam otkriti o čemu je riječ?
- Nije u pitanju stanka. Tijekom godina sam zajedno sa sestrom Almom i kolegom Tarikom Ramićem napravio veći broj remiksa i različitih glazbenih projekata pod imenima J&A, TAF itd. Action Heroes je projekt nastao 2002. s prvim albumom “Mi” upravo za Muzičku produkciju BHRT-a. Tako da je taj povratak nakon 20 godina vezan konkretno uz to ime i emociju koja se nanovo vratila. Naša pjesma “Sigurni” nastala je u suradnji sa Sarom Marić, sjajnom vokalisticom. Ova pjesma zapravo je najava onoga što dolazi, a to je serija pjesama koja će svakako biti u domeni plesne glazbe i suradnji s vokalima koji će pjevati jezicima našeg govornog podneblja.
Večernji list: Kreatori ste i niza glazbenih emisija na BHRT-u. Nedostaje li bh. sceni više emisija glazbenog sadržaja?
- Nedostaje, pogotovo kvalitetnih i onih koje daju prostor mladim ljudima. To je upravo ono što mi u Muzičkoj produkciji radimo jer Javni servis po svom nahođenju mora biti primjer kvalitete, referentnosti te raditi na čuvanju i razvijati glazbeno-kulturnu baštinu BiH. Naš projekt “Domaće note” kontinuirano je otvoren s pozivom prema mladima, koji nam šalju svoje demo-projekte, nakon čega odabrane besplatno snimamo, promoviramo i plasiramo na glazbeno tržište.
Večernji list: Kakvo je vaše mišljenje o raznim glazbenim talent showovima?
- Mislim da su potrebni, ali adekvatno formatirani i vođeni kvalitetnom, a ne isključivo popularnosti.
Večernji list: Pandemija koronavirusa najviše je štete nanijela glazbenicima, poglavito instrumentalistima kojima su koncerti jedini izvor prihoda. Kako će se to odraziti na domaću scenu i jesu li glazbene udruge mogle više učiniti kako bi kroz institucije države pomogle glazbenicima?
- Teška tema. Oni koji su mogli prebacili su se na druge poslove čekajući kraj pandemije, a drugi koji nisu zaista su u teškoj situaciji. Pojedine glazbene udruge su u više navrata uplaćivale manje svote novca, što je dobro, ali ugroženima, naravno, nije dovoljno. Ponekad je “zdrava” komunikacija također nužna i pokaz je svojevrsne pažnje. Svi se nadamo da je pandemija na odlasku te da će se uskoro stvari normalizirati.
Večernji list: Na koncu, koga najviše cijenite na domaćoj glazbenoj sceni?
- Surađivao sam s raznim glazbenicima i umjetnicima svih žanrova. Cijenim kreativno-umjetnički trud i rad svakog upornog pojedinca, pogotovo na domaćoj sceni koja je iznimno komplicirana u odnosu na druge zemlje u regiji.
