U Veneciji je održan 11. Međunarodni forum za kustose suvremene umjetnosti koji je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta Ca’Foscari organizirala zaklada Trieste Contemporanea. Pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Italije i Ministarstva kulture Italije, kao i Central European Initiativea, talijanskog Nacionalnog povjerenstva za UNESCO i Grada Venecije, sudjelovalo je deset izlagača koji su govorili o ulozi umjetničkih projekata u razvoju zajednica. Prvi panelist bio je ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti iz Mostara Marin Ivanović, koji je u svome predavanju “Museum as a Remedy” (“Muzej kao lijek”) predstavio rad i ulogu Muzeja moderne umjetnosti i projekte iz područja umjetnosti koji se realiziraju na Sveučilištu u Mostaru.
Umjetnost kao lijek
Ivanović je istaknuo kako je “među svim državama Jugoslavije najsloženiju etničku sliku imala Bosna i Hercegovina, koja je svoje najstrašnije lice pokazala tijekom rata devedesetih godina. Rat je ostavio strašne ožiljke na slici grada Mostara i u srcima ljudi. Svaka je strana uspostavila vlastite institucije. Osnovana su dva kulturna centra, dva kazališta, dvije bolnice, dva sveučilišta. Najveći izazov je zaliječiti rane, pomiriti ljude koji su nakon rata morali nastaviti sa svojim životima. Ključ smo pronašli u umjetnosti, ne skrivajući različitosti, već afirmirajući one aktivnosti koje nas povezuju.” U Mostaru danas postoji nekoliko malih umjetničkih prostora, progresivna glazbena scena, izvrstan festival ulične umjetnosti itd., a posljednje četiri godine i Muzej moderne umjetnosti koji je izrastao iz nekadašnje Sveučilišne galerije, koji kroz umjetničko stvaralaštvo želi djelovati kao lijek u lokalnoj zajednici.
Polazeći od vizije jačanja umjetnosti i želeći biti aktivni čimbenik u Bosni i Hercegovini, Sveučilište u Mostaru osnovalo je svoj Muzej moderne umjetnosti. U protekle četiri godine veliki naglasak stavljen je na umjetničke projekte i njihovu popularizaciju. Iako i na mnogo većim sveučilištima umjetnost često pada u drugi plan, nakon znanosti, razvojna vizija kulturne politike Sveučilišta u Mostaru kreativnim je procesima (umjetnost, drama, glazba, izdavaštvo) i infrastrukturnim sadržajima dodijelila visoko mjesto na listi prioriteta. Ova činjenica proistječe iz svijesti da uloga Sveučilišta nije elitistička, već da ono može biti važan i relevantan društveni korektiv u Mostaru i Bosni i Hercegovini! Osnivanjem savjetodavnog kolegija za umjetnost Senata Sveučilišta u Mostaru željelo se na najkonkretniji način pokazati kako se umjetnički procesi ne smiju temeljiti na improvizacijama i individualnim inicijativama, već moraju biti dobro isplanirani i precizno pozicionirani u razvojnim planovima Sveučilišta.
Višekratno je isticano kako je upravo umjetničko stvaralaštvo, uz biomedicinu i područje informacijskih tehnologija, jedan od tri strateška stupa razvoja Sveučilišta. Muzej je jedna od rijetkih ustanova u jugoistočnoj Europi čiji je osnivač Sveučilište. U tom pogledu Sveučilište u Mostaru je ispred mnogih drugih visokoškolskih ustanova.
Organiziranjem izložbi umjetnika iz drugih gradova i država, Hrvatske, Crne Gore, Srbije, kao i umjetnika različitih etničkih i vjerskih opredjeljenja koji su prethodno bili u ratu, Muzej preuzima dio svoje uloge u kulturnom životu lokalne zajednice, što je posebno važno u vrijeme kada su neki drugi institucionalni prostori prestali s radom. U sklopu Muzeja uređen je prostor muzejske pohrane (depoa) koji po stručnim i sigurnosnim karakteristikama nema premca ni u jednoj ustanovi u Hercegovini, pa ni šire, što pokazuje da Muzej teži visokom profesionalizmu.
Godine 2021. u sklopu Muzeja osnovana je posebna knjižnica za povijest umjetnosti, donacijom od oko 1100 knjiga Bože Biškupića, kolekcionara i promicatelja umjetnosti i knjige, bivšeg dugogodišnjeg hrvatskog ministra kulture. Od tada je knjižnica udvostručila broj knjižnog fonda međuinstitucionalnom razmjenom s drugim galerijama i muzejima iz jugoistočne Europe. Utemeljen je Arhiv za likovne umjetnosti po uzoru na istoimenu ustanovu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Namjena Arhiva je prikupljanje tiskane građe o umjetnosti (novinskih članaka, sitnog tiska, kataloga izložbi) s područja Bosne i Hercegovine.
Također, Muzej je formirao zbirku umjetnina koja se sada prvenstveno puni donacijama umjetnika koji su prepoznali trud i želju Muzeja da prikuplja, prezentira i čuva umjetnine. Zbirka obuhvaća djela umjetnika svih naroda Bosne i Hercegovine.
Likovni simpozij
Sveučilište u Mostaru je 2014. godine osnovalo Sveučilišni likovni simpozij. Jedinstvena je to manifestacija međunarodnog karaktera i jedina sveučilišna likovna kolonija u ovom dijelu Europe čiji je cilj prenošenje znanja i iskustava različitih umjetnika izvana s domaćim umjetnicima, a prvenstveno umjetnicima - nastavnicima Akademije i njezinim studentima. Simpozij uključuje gostujuća predavanja, promocije umjetničkih knjiga, filmske prezentacije i produkciju filmova. Naime, Sveučilišna televizija do sada je snimila tri dokumentarna filma o likovnim umjetnicima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U programu Simpozija je na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu 2022. svečano otkrivena skulptura “Maslinova grančica” autora Stjepana Skoke, koja je simbol mira i pomirenja u svim abrahamskim religijama. U planu je postavljanje nekoliko skulptura na otvorenim prostorima Sveučilišta u Mostaru, prema željama umjetnika donatora i uz potporu lokalnih vlasti. Simpozij je prepoznat kao projekt od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, koja ga sufinancira. Ovogodišnje 11. izdanje Simpozija održat će se u svibnju u Veneciji.
Muzej je osnovao izdavačku seriju pod nazivom Ars et artifex, koja je otvorila prostor za specijalizirana izdanja iz područja umjetnosti - teorijske, kritičke i povijesnoumjetničke tekstove te umjetničke monografije. U četiri godine objavljene su četiri knjige. Muzej održava brojne popularne programe, stručna vodstva, uspješno komunicira s publikom putem društvenih mreža i medija. Tako proizvodi novi sadržaj i novu vrijednost. Također, Muzej organizira tečajeve crtanja i slikanja za djecu, posebna vodstva za djecu, zajedničke radionice za djecu i njihove roditelje, aktivnosti za djecu i odrasle s poteškoćama, a sve to u svrhu integracije umjetnosti u lokalnu zajednicu. Muzej je prvi put dobio mandat od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da bude organizator paviljona Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem 60. Venecijanskom bijenalu s projektom “Mjera mora” autora Stjepana Skoke. Sve ove aktivnosti predstavio je Marin Ivanović u Veneciji te istaknuo kako je njihov cilj biti “aktivni čimbenik kulture u zajednici jer kultura i umjetnost imaju jedinstven iscjeljujući učinak na pojedinca i društvo u cjelini.”
