Ljubitelji narodnih pjesama i plesova mogli su uživati u cjelovečernjem programu Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva “Hercegovac” koje je u Širokom Brijegu održalo koncert pod nazivom “20 godina s vama”.
Dvorana Gimnazije fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu te večeri šarenila se od nošnji, od onih koje su nekada oblačili Hercegovci do šarenih boja Posavine, Makedonije i drugih krajeva. Tu je vladalo i dobno “šarenilo”. Dok su neki članovi već davno zakoračili u sedmo desetljeće života, bilo je i mladih, pa i onih koji će tek za nekoliko godina poći u prvi razred osnovne škole. Razlikovali su se i po spolu i mjestu stanovanja, po političkoj i vjerskoj pripadnosti, no, kada su kročili na pozornicu, sve je djelovalo tako skladno, lijepo i čarobno. Pa, kako i ne bi bili skladni kada je tu većina sudionika od prvoga dana osnutka.
Sjećanje na najbolje
Kakva bi to bila obljetnica kada se ne bi spomenuli, ali i nagradili prigodnim nagradama ljudi koji su doprinijeli radu Društva pa bilo sudjelujuću u radu ili podupirući ih materijalno i moralno.
- Društvo je osnovano 19. svibnja 1996. godine, sjeća se predsjednik Društva Jerko Sesar, u vremenu kada je ratni vihor tek protutnjao ovim krajevima, a posljedice ratnih ožiljaka još su bile vidljive. Društvo je osnovano na županijskoj razini i obuhvaća članove iz sve četiri općine ZH županije - Posušje, Grude, Ljubuški i Široki Brijeg. Prvi predsjednik bio je prof. Jure Begić, poznati promicatelj i poznavatelj hrvatskih napjeva - gange, kao najpopularnijeg oblika narodnog prezentiranja izvornog pjevanja. Društvo je već na osnivačkoj skupštini imalo upisano 330 članova, ali bili su to ljudi većinom starije životne dobi koji su znali pjevati gangu, bećarac i ostale izvorne napjeve.
- Imali smo sreće jer su ministar obrane RH Gojko Šušak te generalni konzul u Mostaru Ćiro Grubišić cijenili narodne običaje te su naši entuzijasti, uz njihovu potporu, osnovali HKUD “Hercegovac”, koji je trebao djelovati na području cijele županije, a koji će od zaborava očuvati, promicati i razvijati kulturu, tradiciju i običaje Hrvata, prvenstveno u Hercegovini, a potom i u cijeloj BiH i RH, tvrdi Jerko.
Nakon Jure, za predsjednika je došao Krešimir Galić, a samo tri godine nakon osnutka kormilo Društva preuzeo je Jerko Sesar koji je na njegovu čelu do danas.
- Pa, bilo je teških vremena, bilo je uspona i padova, ali smo iz dana u dan, iz godine u godinu, postajali sve jači, sve brojniji, raznovrsniji, uspješniji. S našim pjesmama i običajima upoznati su mnogi krajevi u BiH i Hrvatskoj, ali i diljem Europe, Azije, Afrike, Amerike, tvrdi samozatajni Jerko koji bi radije sve odradio nego pričao o svome radu. Pa o radu Društva i nekako. Posebice je ponosan na to što su mnogi ovo Društvo nazvali “hercegovački Lado”.
Društvo danas
Društvo danas posjeduje 161 komplet narodnih nošnji, a u njemu djeluje i instrumentalna sekcija za koju posjeduje i instrumente na kojima se članovi obučavaju kako bi pomogli u pripremanju i izvođenju koreografija. Najveći dio koreografija koje se izvode osmislio je pokojni voditelj prof. Ljubo Miličević koji je, nažalost, preminuo prije dvije godine. Nakon toga voditeljsku palicu Društva preuzima mladi i perspektivni profesor Ivan Barać koji je svoja znanja, uz urođeni talent, usavršavao u školama folklora u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, a u posljednjih nekoliko godina, kako se kod nas u Hercegovini u organizaciji UHAKUD-a organizira škola folklora, jedan je od predavača s posebnim osvrtom na izradu narodnih nošnji i tradicijskih frizura.
Na kraju, ljubitelji narodnih običaja, pjesama i plesova mogli su uživati u plesovima i pjesmama iz Hercegovine, Posavine, Makedonije, Slavonije, ciganskim plesovima, ali i izvornim pjesmama Ine Tadića, tamburaša i dječjim igrama najmlađih članova.
