Naslovnica Kultura

Digitalizacijom stećaka do njihove zaštite i približavanja ljudima

04. travnja 2019. u 14:45 0 komentara 44 prikaza

Rodom Travničanka, profesorica povijesti i arheologije Nikolina Marjanović, koja se s obitelji u ratu skrasila u Kiseljaku, zajedno s kolegom Marjanom Drmačem, također profesorom i zaljubljenikom u kulturno-povijesno naslijeđe BiH, napisala je knjigu o nekropolama stećaka srednjovjekovne župe Lepenice, koja danas pripada Kiseljaku, Kreševu, Fojnici te dijelom općine Hadžići.

Plod istraživanja

Knjiga “Nekropole srednjovjekovne župe Lepenice” svjetlo dana ugledala je nedavno, a plod je višegodišnjih istraživanja koje su autori obavili u cilju utvrđivanja općeg stanja i brojnosti srednjovjekovnih nekropola stećaka na ovom području. Terensko istraživanje i publikacija o nadgrobnim spomenicima koji su od 2016. na Listi svjetske baštine UNESCO-a, čiji su autori Marjan Drmač i Nikolina Marjanović, prvi objavljeni nakon 30 godina, koliko je prošlo od posljednjih istraživanja i radova o stećcima u nekadašnjoj srednjovjekovnoj župi Lepenica. Pokazalo se da stećci na ovom području polako nestaju. Uništava ih zub vremena, ali i ljudi koji ih koriste kao građevinski materijal. Istraživanje autora knjige o nekropolama stećaka pokazalo je i da je najviše nekropola u Kiseljaku, a najljepši od njih je stećak kneza Radoje koji se nalazi u nekropoli na brdu Brdanjak u Lepenici. U cilju njegova predstavljanja, Udruga građana “Edukativo”, koju također vodi Nikolina Marjanović, krajem 2017. uradila je 3D model stećka kneza Radoje. “Digitalizacija spomenika definitivno je najbolji način njihova približavanja ljudima, posebno mladima koji većinu vremena provode uz neku vrstu ekrana. Kad im približimo spomenike, neki će se sasvim sigurno i zainteresirati i potražiti lokacije na kojima su smješteni. Tada će ih biti lakše održavati, a samim time i zaštiti”, kaže nam prof. Marjanović.

Prednost digitalizacije

Kao jednu od prednosti digitalizacije, uz lakšu dostupnost spomenika, navodi da 3D model pruža ono što se uživo više ne može vidjeti. Tako je, recimo, na 3D modelu stećka kneza Radoje vidljiva ornamentika koja je na samom spomeniku gotovo nevidljiva golim okom. “Edukativo” bi, kaže nam prof. Marjanović, rado nastavio slične projekte, ali za njih nemaju ni sredstava ni stručnjaka koji bi ih radili. “Takvi projekti, iako su vrlo korisni, iziskuju sredstva, ali i stručnjake koje mi u BiH nemamo. 3D model stećka kneza Radoje izradio je Drago Mejdanžić iz Udruge ‘Arheon’ iz Metkovića, moj kolega s fakulteta. Upravo u činjenici da u nas nema takvih stručnjaka mladima se otvara mogućnost prihvatiti izazov i naučiti ovu tehniku koji bi se u BiH mogla iskoristiti u svrhu publiciranja i zaštite naslijeđa”, zaključuje prof. Marjanović. Na predstavljanju knjige Marjan Drmač objasnio je koliko su srednjovjekovni nadgrobni spomenici važni. Za razliku od egipatskih piramida i Kineskog zida, stećci u BiH uglavnom propadaju, a da mnogi nisu ni svjesni njihove važnosti.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.