Nakon svega što im je donijelo ili točnije odnijelo nedavno snježno nevrijeme, mnogi čapljinski poljoprivrednici pokušavaju ponovno osposobiti svoje staklenike i plastenike, te krenuti u novu proizvodnju kako bi se bar dijelom spasila sezona i kako bi se bar nakratko ublažile te katastrofalne posljedice tj. višemilijunske štete za čapljinsku poljoprivredu.
Stradali plastenici
Naravno, najviše su stradali plastenici koji se zadnjih dana čiste i ponovno podižu kako bi bili spremni za novu proizvodnju. No, problem je stari i uništeni najlon koji je popucao pod pritiskom snijega i leda pa je u većini slučajeva i neuporabljiv za ponovno pokrivanje plastenika. Stoga se i pojavio taj ekološki problem - gdje s tolikim najlonom koji više nema svoju svrhu, a dobro je poznato kako se radi o sporo razgradivom materijalu koji samo može trajno onečistiti okoliš. Zato se najlon odbacuje skoro na svim mjestima jer je za mnoge poljoprivrednike sada postao neželjeni teret. Uništeni se najlon odbacuje i u kontejnere, a što je samo dodatni problem djelatnicima komunalnog jer to narušava proces odvoza “običnog” otpada s gradskih ulica. Uz kontejnere dosta se tog najlona dovozi i na divlji gradski deponij na Adi, stotinjak metara od stambenih zgrada u središtu Čapljine, koja je ionako već dugi niz godina ogromni ekološki problem i eko bomba, ne samo za Čapljinu već i za cijelu dolinu Neretve jer je otpad tik uz rijeku Neretvu.
Ekološki problem
Mnogima je najlakše najlon dovesti na gradski deponij, a koji onda zna biti i problem ne samo što se to slabo razgrađuje već i zbog činjenice da Romi dosta tog materijala raznose na sve strane. To znači da će najlona s čapljinskih plastenika biti još dugo na raznim mjestima na čapljinskom području, pa će to na kraju opet biti dodatni i veliki ekološki problem.
