KOLUMNA

Vučić je opalio zvučni šamar liderima svih zemalja regije, a pogotovo hrvatskom premijeru

05.04.2021.
u 10:46

Što za to vrijeme radi Hrvatska? Čime se bavi premijer Plenković? Znamo li kad kod nas počinje turistička sezona? I kako će uopće početi bez cjepiva?

Dok nas premijer Andrej Plenković svakodnevno zabavlja prepucavanjem s predsjednikom Zoranom Milanovićem, Hrvatska je pod Plenkovićem doživjela jednu od najvećih blamaža od kraja rata. Činjenica da su građani Hrvatske, na poziv srbijanskih vlasti, prošlog vikenda putovali na cijepljenje protiv COVID-19 u Srbiju nedvojbeno predstavlja težak debakl za Hrvatsku, za hrvatsku političku elitu i za hrvatski plan cijepljenja koji je doživio potpuni neuspjeh. Iako nas premijer pokušava uvjeriti kako je Milanović, kojeg naziva “iskompleksiranim i ljubomornim lažljivcem”, najveći problem u zemlji, time samo prikriva činjenicu da Hrvatska s njim na čelu ima puno ozbiljnijih problema. I za te je probleme odgovoran on, premijer, koji vodi ovu zemlju, a ne predsjednik, koji u svojim rukama nema izvršne ovlasti, nego samo može galamiti, što, kao što vidimo, i čini.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ovu je partiju odigrao sjajno. Iako postoji niz racionalnih objašnjenja srpske velikodušnosti, poput onoga da je AstraZenecinu cjepivu koje je ponuđeno građanima regije koji nemaju prebivalište u Srbiji istjecao rok trajanja, ili da su vlasti u Srbiji ovim potezom prikrile debakl na unutarnjem planu zbog neuspjeha u uvjeravanju vlastitog stanovništva o potrebi cijepljenja, politički, geopolitički i marketinški efekt tog poteza Beograda teško je dovesti u pitanje. Pozvavši građane susjednih zemalja na cijepljenje u Srbiju, Vučić je ignorirao i kritike iz Srbije da se radi o potezu koji nema prihvatljivo racionalno, stručno, pa ni ljudsko objašnjenje, s obzirom na to da prioritet mora biti organizirana kampanja vakcinacije vlastitog stanovništva i suzbijanje besmislene antivakserske kampanje koja postoji u Srbiji. Vučić se i ovim potezom, kada je riječ o borbi protiv pandemije – a cijepljenje protiv COVID-19 cijeli svijet prepoznaje kao jedini način za izlazak iz ovog kaosa – definitivno potvrdio kao lider regije, pa čak i cijele Europe, s obzirom na to da je Srbija u pogledu procijepljenosti svog stanovništva trenutačno među najboljima u Europi i svijetu. Preciznije, Srbija je u ovom trenutku prva u Europi i sedma u svijetu prema stopi pune procijepljenosti stanovništva. U Srbiji je prvu dozu primilo gotovo 2,5 milijuna građana, a dvjema dozama cijepljeno je gotovo milijun Srba. Za usporedbu, u Hrvatskoj je do prošlog petka prvom dozom cijepljeno 255 tisuća građana, a drugom dozom tek njih nešto više od 80 tisuća. Hrvatski plan cijepljenja zapinje na svim razinama. Loše stojimo s cijepljenjem najstarijih, onih koji imaju više od 80 godina i koji su najugroženiji, ali i kada je riječ o ukupnoj procijepljenosti stanovništva, kao i po broju dostavljenih i iskorištenih doza. Po svim tim pokazateljima Hrvatska je na europskom dnu, a od nas su gore samo Bugarska i Letonija. Hrvatska jedini uspjeh bilježi u brzini cijepljenja svoje političke elite, a u svemu drugome zaostaje. Dok Srbija ima problem što ima cjepiva na bacanje, a nema dovoljno građana koji se žele cijepiti, hrvatski se građani žele cijepiti, a nadležni im nisu kadri osigurati dovoljno cjepiva.
I u takvoj situaciji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je opaliti zvučni šamar liderima ostalih zemalja regije, a pogotovo Hrvatske, članice EU i NATO-a, s kojom se, najčešće neopravdano, voli uspoređivati i koja mu je stalna referentna točka u političkom i geopolitičkom nadmetanju. Međutim, ovaj se put Vučić definitivno ima čime pohvaliti. U ovom je slučaju razotkrio hrvatske slabosti i razgolitio hrvatsku političku elitu koja je, kada je o procesu imunizacije riječ, pokazala teško shvatljivu neambicioznost, nesposobnost i izgubljenost. Iako se premijer Plenković u ovom slučaju ponaša slično kao šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja također na sve načine pokušava skrenuti pozornost s vakcinacijske katastrofe u kojoj se zatekla Europa pod njezinom “stražom”, on će morati odgovoriti na pitanje zbog čega se vakcinacija u Hrvatskoj pretvorila u tragediju. Tim više što je hrvatska vakcinacijska tragedija teža i gora od europske, i to zbog strateške pogreške hrvatskog vodstva, koje je svoju strategiju cijepljenja odlučilo temeljiti na AstraZenecinu cjepivu, što se kasnije pokazalo kao kobna pogreška, ali i onda kada je odustalo od raspodjele cjepiva pro rata prema broju stanovnika, a sada odgovornost za tu pogrešku pokušava svaliti na Europsku uniju, zahtijevajući “pravedniju raspodjelu cjepiva”. Iako premijer Plenković sada pokušava opravdati taj potez, Hrvatska je svojedobno odlučila naručiti manje cjepiva nego što joj je pripadalo u odnosu na broj stanovnika, a sada, kada AstraZeneca kasni u isporukama, ta se odluka pokazala pogrešnom, iako ovdje treba priznati da je kašnjenje AstraZenece rezultat loše ispregovaranog dogovora s Europskom unijom, za što je odgovorna Europska komisija, a ne Hrvatska. Pokušavajući svaliti odgovornost na EU i inzistirajući na korektivnom mehanizmu pri raspodjeli cjepiva, koji sugerira da je nešto bilo pogrešno, pa da to sada treba korigirati, što većina europskih čelnika odbija prihvatiti, Plenković odbija prihvatiti odgovornost i suočiti se s dubinom hrvatskog debakla s cijepljenjem. Hrvatska ne može preživjeti gubitak još jedne turističke sezone zbog potpune ovisnosti o turizmu, kojeg pak neće i ne može biti bez veće procijepljenosti ne samo turističkih radnika, nego i ukupnog stanovništva. U tom smislu Hrvatska više ovisi o uspjehu cijepljenja od Srbije i većine europskih zemalja, što ponovno razotkriva ranjivost Hrvatske u ovoj krizi. Pa ipak, iako je riječ o nezaobilaznom, krucijalnom problemu, Plenković kao da je blokiran. On u tom pogledu pokazuje neshvatljivu inerciju i nezainteresiranost, što osobito dolazi do izražaja kada vidimo što sve čelnici drugih europskih zemalja poduzimaju u pokušaju da pronađu rješenja.

Predsjednik Srbije osobno je, i to uspješno, ispregovarao isporuke cjepiva Srbiji. Drugi europski čelnici, suočeni s nedostatkom cjepiva, okreću se Rusiji. Rusko cjepivo uskoro bi se trebalo početi proizvoditi u Srbiji. Njemačka kancelarka i francuski predsjednik već su razgovarali s ruskim predsjednikom o proizvodnji ruskog cjepiva i u europskim tvornicama. I Austrija pregovara s Moskvom o uvozu Sputnjika V. Što za to vrijeme radi Hrvatska? Čime se bavi premijer Plenković? Znamo li kad kod nas počinje turistička sezona? I kako će uopće početi bez cjepiva? Umjesto svađe s Milanovićem, Plenković bi hrvatskim građanima morao odgovoriti na pitanje zašto se ne provodi plan cijepljenja i koja je hrvatska strategija za predstojeće ljeto.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije