Naslovnica Kolumne

Na smrt, strijeljanjem

Objava 05. veljače 2017. 0 komentara 600 prikaza

U moj, kao i druge odvjetničke urede, svakoga dana navrate pismonoše s plavim, crvenim i bijelim omotnicama u kojima se, ovisno o njihovoj boji, nalaze pozivi, optužnice i podnesci u predmetima koji traju, odluke i presude u onim stvarima gdje su parnični, izvršni i kazneni postupci okončani.

S vremena na vrijeme dođe pokoji poziv drugog dizajna, drugoga radosnijeg sadržaja.

Tako je pred božićne blagdane u moj ured došao drag i zanimljiv poziv. Predsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović, u pismu datiranom pod brojem “Ur. br. 435/16”, na dan 15. prosinca piše:

- Matica hrvatska, najstarija nacionalna kulturna ustanova, 10. veljače 2017. godine, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike, slavit će 175. obljetnicu svoga utemeljenja. Kao osobu koja je dala nemjerljiv doprinos Matičinu djelovanju i njenom ugledu, izražavam Vam svoje poštovanje i pozivam na ovu svečanost u Zagreb.

Veselim se ovom događaju!

Radujem se susretu s dragim ljudima, baš onako kako sam se radovao u Varaždinu kada mi je, na godišnjoj skupštini (10. lipnja 2000. godine), dodijeljena Zlatna povelja za iznimno uspješan rad na ostvarivanju programa Matice hrvatske.

Primiče se i osobni jubilej.

Primiče se 50. obljetnica članstva u Matici i mostarskoj Prvoj književnoj komuni. Vrijeme prolazi. Za osobni jubilej treba se u miru pripremati i Boga moliti za godinu-dvije mirna života.

Opisati djelovanje Matice hrvatske kroz povijest dugu skoro dva stoljeća nije jednostavno. Od vremena obnove rada, samo u posljednjih 25 godina, Matica je sa svojim ograncima rasutim diljem svijeta objavila 25 tisuća različitih naslova.

Ipak, veliki jubilej traži kraći povijesni osvrt. Na prijedlog grofa Janka Draškovića, istaknuta političara i člana hrvatskog narodnog preporoda, u Zagrebu je, 10. veljače 1842. godine, utemeljena najstarija nacionalna kulturna ustanova. Na latinskom jeziku ona nosi naslov Matrix Croatica.

U njenim pravilima piše da je Matica neovisna, neprofitna i nevladina udruga koja je utemeljena radi promicanja kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog, duhovnog i gospodarskog napretka.

Na čelu Matice uvijek su bili istaknuti znanstvenici, državnici, književnici, pjesnici i umjetnici: ban, pjesnik i državnik Ivan Mažuranić, 1814.– 1890.; književnik, povjesničar i političar Ivan Kukuljević Sakcinski, 1816. – 1898.; pjesnik Dragutin Domjanić, 1875. – 1933., pjesnik Gustav Krklec, 1899. – 1977.; znanstvenik i sveučilišni profesor Ljudevit Jonke, 1907. – 1979.; pjesnik i filozof Vlado Gotovac, 1930. – 2000.

Bilo je slučajeva da je predsjednik Matice istodobno obnašao i dužnost predsjednika Hrvatske akademije za znanost i umjetnost. Svi predsjednici bili su veliki intelektualci. Bili su enciklopedisti. Njihovi životopisi traže veliku knjigu – tvrdih korica i čvrstog poveza.

U plejadi časnih ljudi izdvaja se ime znanstvenika, sveučilišnog profesora i teologa Filipa Lukasa. Najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske rođen je u Kaštel Starom 29. veljače 1871. godine. Najstariju nacionalnu kulturnu ustanovu vodio je u turbulentnim vremenima – od 1928. do 1945. godine – od vremena atentata na Stjepana Radića do okončanja II. svjetskog rata.

Pred ulazak partizana u Zagreb, kao mudar i oprezan čovjek, sklonio se u engleskoj zoni Austrije, u mjesto Krumpendorf. Posljednje godine života proveo je u Rimu. Umro je u Zavodu sv. Jeronima 26. veljače 1958. godine. Sklonio se, a novi poredak želio ga je, u najkraćem postupku, poslati na drugi svijet.

Okružni sud u Zagrebu 21. studenog 1945. godine osudio ga je na smrt strijeljanjem. U njegovim znanstvenim radovima sud je našao elemente kaznenog djela. Nije bilo razumijevanja. Nije bilo milosti!

Optužnicu je zastupala Desanka Jovanović. U svome završnom govoru posebno se osvrnula na ono što je Filip Lukas rekao na komemoraciji dr. Petru Kvaterniku i dr. Mili Starčeviću, istaknutim članovima Matice koje je poredak progonio.

U drugostupanjskom postupku optuženi Filip Lukas nije bio bolje sreće. Samo nekoliko dana kasnije, na Badnji dan, Vrhovni sud Hrvatske odbio je žalbu branitelja i u svemu potvrdio prvostupanjsku presudu.

Smrt strijeljanjem!

- Smrt fašizmu, sloboda narodu!, pisao je Petar Kovačević, predsjednik drugostupanjskog vijeća Vrhovnog suda Hrvatske.

Da je osuđenik Filip Lukas bio dostupan, smrtna kazna bila bi izvršena ujutro, na blagdan Božića, kada zvona katedrale navijeste svoj mir.

Tako je i irački predsjednik Saddam Hussein bio optužen ni za što i osuđen na smrtnu kaznu. Obješen je 30. prosinca 2006. godine na Bajram, najveći blagdan muslimanskog svijeta. Tako rade razulareni moćnici.

Prije nekoliko dana pročitao sam vijest da je udruga “U ime obitelji”, uz stručnu pomoć odvjetničkog tima, pokrenula obnovu kaznenog postupka koji je završio na sramotan način. Pravda zove i moli za uspjeh.

Vrijeme rigidnih sustava iza nas je, pa i sudskih procesa u kojima se u odsutnosti optuženika, bez njegove riječi i dokaza obrane, mogla izreći svaka, pa i smrtna, kazna – strijeljanjem ili vješanjem, svejedno je!

Minulo, prosvijećeno stoljeće bilo je krvavo.

Kazneno i kazneno procesno pravo našlo se u rukama pobjednika kao glavno oružje u obračunu s političkim protivnicima. Povijest bilježi vrijeme Envera Hoxhe i njegova sustava u kojemu optužena osoba nije imala pravo žalbe. – Kakva žalba?! Zar narodni sud nije rekao o čemu se tu radi?! – govorio je moćni albanski diktator.

Bilo je i onih koji su govorili da oni nemaju vremena za duge sudske postupke, za neodlučne suce i prevrtljive odvjetnike.

Najkraći i najsigurniji put je sabljom sasjeći protivnika!

Tako je govorio Vladimir Ilič Lenjin, vođa Oktobarske revolucije.

Ujesen 1945. godine istaknuti čelnici Matice hrvatske uhićeni su i rastjerani. Imovina je oduzeta, a rad najstarije nacionalne kulturne ustanove bio je zabranjen. Ista sudbina zadesila je Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, muslimanski Preporod i židovsku La Benevolentiju. Bio je to nemilosrdan i nezabilježen obračun s nacionalnim kulturnim ustanovama.

Drugi, jednako surov obračun s Maticom, dogodio se je početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

Najistaknutiji članovi – dr. Franjo Tuđman, dr. Šime Đodan, dr. Marko Veselica, dr. Vlado Veselica i pjesnik Vlado Gotovac - uhićeni su i osuđeni. Studentski lideri Dražen Budiša, Zvonimir Čičak i Ljerka Mintas također.

Politički vođe Savka Dabčević-Kučar, Mika Tripalo i Pero Pirker razriješeni su dužnosti. Govori se da je u surovom obračunu s Maticom i hrvatskim proljećem stotinu tisuća ljudi smijenjeno i rastjerano na sve strane svijeta.

Na predstojećoj svečanosti bit će zanimljivo slušati osvrte ma minula vremena.

O tempora, o mores!•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message