Za trešnju bi se moglo reći da je voće sreće. Dozrijeva rano u odnosu na druge voćne vrste poslije dugih zimskih i ranih proljetnih mjeseci, a prvi crveni plodovi ujedno su najava novog plodonosnog razdoblja. Vjerojatno zahvaljujući razdjelnici koju predstavljala, trešnja je bila poznata još u brončano doba 2000 godina pr. Krista. U 8. stoljeću pr. Krista trešnja se kultivira u Grčkoj i Turskoj. Uglavnom, prve trešnje u dolini Neretve zriju za prvosvibanjske praznike, a svako pomicanje tog roka daje odlike godine – rana ili kasna. Čapljinska tvrtka “Agroherc“ ima voćnjak trešanja u Gabeli. Agronom Željko Prce, tehnički direktor tvrtke, o berbi kaže:

- Do sada smo obrali dvije sorte, plasman i cijena bili su pristojni. Prinos je prosječan. S obzirom da su u punom uzrastu i da lani zbog mraza nisu rodile, očekivali smo i bolji urod. Cijena u cjelini dobra, s dozrijevanjem kasnijih sorti za očekivati je blagi, ne veliki pad, zahvaljujući izvozu za Rusiju. Mi nismo opremljeni za tehnološku obradu trešanja, postoji tvrtka iz Mostara koja to radi. Zahvaljujući izvozu, u zadnjih godinu-dvije pristojna je cijena trešanja. Kad pogledamo cijene trešanja u Europi, onda je to, kako mi agronomi kažemo, ‘boli glava’, stvarno su izuzetno visoke. Proizvodnja trešanja je mala, a prinosi variraju. Pristojna cijena za naše uvjete je oko tri marke. Za očekivati je da na toj razini bude i ove godine.

- Rasadničari ističu da se tijekom sezone trešnja najviše tražila, je li za to zaslužan izvoz?

- Izvoz. Zadnjih godina upravo zbog izvoza, dolazi i do povremenih nestašica. Za očekivati je da će trešnja dugoročno imati povoljnu cijenu, jer je nema dovoljno na europskom tržištu.

- Dobre i loše strane uzgoja trešanja?

- Povoljna je svakako što je nema dovoljno na tržištu, a nepovoljna težak uzgoj. Trešnja traži dosta prostora, dosta zemlje, a i berba je veliki trošak, treba puno živog rada. Uz to ima nešto u fiziologiji trešnje što otežava uzgoj, pa je teška proizvodnja?

- Znači li to da se klimatske promjene o kojima se dosta priča odražavaju na trešnju?

- Još uvijek tragamo, od izbora podloga, do izbora sorti.

Međutim, trešnja teško podnosi visoke vodostaje, niske temperature, izgleda i nagle promjene, pa bi se onda moglo reći da je na udaru klimatskih promjena. Uzgoj trešanja je postao složen, iako ona nije tehnološki zahtijevana kao neke druge kulture. Uglavnom, uočljivo je da se trešnja u dolini Neretve, od Blaga i Bune na sjeveru pa do Gabele na jugu sve više sadi. Cijena na čapljinskoj Veletržnici srednje ranih sorti je od 1 do 3 KM, dok su se prvi plodovi, početkom mjeseca, cijenili od 6 do 7 maraka.

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto