Nakon 15 godina od završetka rata Vijeće ministara BiH konačno je usvojilo Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana za sve četiri konfesije u BiH. Prihvaćajući sugestije Međureligijskog vijeća BiH, državna vlada prihvatila je zakon, a koji tek treba potvrditi Parlament BiH, po kojem će građani BiH imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih blagdana. Katolici bi imali po jedan neradni dan za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, za blagdan Svih svetih i za blagdan Rođenja Isusa Krista - Božić.
Pripadnici muslimanske vjeroispovijedi po novom Prijedlogu zakona o vjerskim blagdanima imali bi slobodan dan za Novu hidžretsku godinu, za dan rođenja Muhameda, za Ramazanski bajram i dva dana za Kurban-bajram. Pravoslavni vjernici po jedan plaćeni neradni dan imali bi za pravoslavni Božić, za Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, za Duhove, za Veliki petak i za Vaskrs. Židovi bi imali po jedan slobodan dan za Sukot, za Šavuot, za Pashu, za Roš Hašanu (Nova godina) i za Jom Kipur (Dan pomirenja). “Na ovaj način se obilježavanje vjerskih blagdana želi urediti na državnoj razini. Donošenjem ovog zakona BiH će realizirati obveze koje je preuzela potpisivanjem ugovora između BiH i Svete Stolice, odnosno između BiH i Srpske pravoslavne crkve”, pojašnjeno je iz Vijeća ministara BiH. Spomenimo da BiH još nema zakon kojim se reguliraju državni praznici.
Entitetski podijeljena država još uvijek je podijeljena i o pitanju koje bi zajedničke državne praznike slavili Hrvati, Bošnjaci i Srbi. U političkom natezanju srpski zastupnici ironično su predložili da BiH slavi blizu 50-ak praznika za koji oni drže da su bitni za državu i njezine građane.
