Među brojnim bilateralnim pitanjima koje BiH i Hrvatska nisu uspjele regulirati u proteklih 17 godina je i problem imovinsko-pravnih odnosa. Iako se o rješavanju tog problema razgovara još od 1996. godine, male su mogućnosti da će do sklapanja sporazuma doći prije hrvatskog ulaska u Europsku uniju u srpnju iduće godine.
Otvorena pitanja
Procjena posljedica po BiH skorog pristupanja Hrvatske EU, koju je prošle godine sačinila Direkcija za europske integracije BiH jasno detektira ključni problem. Naime, sva otvorena pitanja između dvije zemlje koja ne budu riješena u idućih godinu dana morat će se kasnije rješavati na razini EU-a i tada se više neće uzimati u obzir samo interesi BiH i Hrvatske, već i interesi EU-a i svih njezinih članica.
- Značajne posljedice pristupanja Hrvatske EU-u očekuju se u oblastima imovinsko-pravnih odnosa, pogranične problematike, uključujući pitanje graničnih inspekcijskih službi, trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima, državljanstva i putnih isprava, rada, zapošljavanja, socijalne zaštite i mirovina, prometa, te elektroenergetike, upozorava se u spomenutom dokumentu.
U prvi plan se stavlja problem imovinsko-pravnih odnosa, budući da međudržavni sporazum još nije potpisan. Sugerira se da se Hrvatskoj “skrene pozornost” na sporost u rješavanju imovinsko-pravnih zahtjeva kod hrvatskih sudova koji vode značajan broj predmeta u kojima se osporava pravo vlasništva i ulaženja u posjed imovine koja je po sukcesiji bivše SFRJ pripala BiH. Izaslanica u Domu naroda Parlamenta BiH Nermina Kapetanović upozorava kako upravo nepostojanje ovog sporazuma, koji je blokiran zbog neslaganja vlasti Republike Srpske, hrvatska strana ističe kao razlog što još uvijek ne dolazi do značajnijeg povrata imovine BiH u Hrvatskoj i što se u ovom segmentu ne poštuje i ne primjenjuje “Aneks G” sporazuma o pitanjima sukcesije. Ovim sporazumom države sukcesori se obvezuju da će na svojim teritorijima štititi privatnu svojinu i stečena prava građana i pravnih osoba bivše SFRJ bez diskriminacije.
Gubi se novac
- Objekti koji su predmet povrata, vrijednost potraživanja pa i karakter imovine se mijenjaju, imovina postaje neupotrebljiva, nestaje, a prava iz njega postaju teško ostvariva i nenadoknadiva. Primjerice, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa BiH i Hrvatske, hidrocentrale na Trebišnjici su do sada izgubile više od 250 milijuna KM - ističe Kapetanović, koja traži da se bh. vlasti aktivnije angažiraju na rješavanju ovog problema.
