U vrijeme kad sve više građana svaku kunu okrene nekoliko puta prije odluke o potrošnji, mudro je štedjeti i na plaćanju. Presudan je izbor kanala kojim se plaćaju računi i režije ili provode druge novčane transakcije. Troškovi se dramatično razlikuju, ovisno o tome koristi li se internet, šalter ili mobitel. Najpovoljniji su izbor e-transakcije. Tako plaća i 440 tisuća klijenata Zabe i 200 tisuća PBZ-a. E-promet karticama koje izdaje PBZ Card u prvih je osam mjeseci rastao 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 200 milijuna kuna, u Erste Cardu, pak, tek 2,5 posto. Koliko je poznato, samo Hypo i OTP imaju kartice na koje klijenti mogu po želji uplaćivati sredstva namijenjena isključivo internetskoj kupnji.
Trajni nalog najpovoljniji
Udio transakcija koje se obavljaju u poslovnicama u Zabi je pao na tek 15 posto. Čak 85 posto prometa odvija se direktnim kanalima; e-zabom, m-zabom, bankomatim, kioscima, platno-prometnim uređajima, telefonoma ili SMS-om. U Zabi tvrde da im je tržišni udio u plaćanjima internetskim bankarstvom 40 posto. Najjeftinija je platna opcija trajni nalog – za njega klijent ne plaća nikakvu naknadu. Klijenti banke pojedinačnu transakciju unutar Zabinih računa putem interneta plate jednu kunu, a za račune izvan banke dvije kune. Jednu kunu stoji i plaćanje računa za T-Com i T-Mobile. Jednaka je tarifa za plaćanja mobitelom, dok je na šalteru najskuplje; klijenti s računom u banci plaćaju naknadu za bezgotovinsko plaćanje 10 kuna po računu, dok je za ostale korisnike naknada dva posto, najmanje 10, a najviše 100 kuna.
On-line kredit
U PBZ-u je udio elektroničkih transakcija 80 posto. – Naša je intencija putem internetskog bankarstva ponuditi sve ono što je teoretski moguće, pa i odobravanje kredita. Korisnik putem računala i interneta zatraži kredit, a računalo mu odmah kaže može li se odobriti ili ne. Kad i ako se odobri, sve što je potrebno jest autorizacijski kod, čime daje suglasnost na uvjete. Odmah nakon odobrenja sredstva su na računu – kažu u PBZ-u te dodaju da su im naknade za mobilno bankarstvo do pet puta niže nego na šalteru, gdje iznose jedan posto iznosa, najmanje šest kuna, a najviše 100 kuna. U Erste banci naknada za plaćanje internetom iznosi 0,25 posto, najmanje jednu, a najviše 20 kuna. Internetom se može ugovarati i stambena štednja ili trgovati vrijednosnim papirima. Do kraja godine, recimo, u RBA traje akcija korištenja usluge e-Broker bez mjesečne naknade koja je inače 10 kuna. Minimalna je naknada za trgovinu dionicama 30 kuna po nalogu, odnosno 0,5 posto.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
