Usvajanje prijedloga prostornog plana općine Čapljina 2010. - 2020. označeno je kao najvažniji dokument kojim se predviđa, ne samo poboljšanje kvalitete življenja, nego i jači gospodarski razvoj i stvaranje većeg broja radnih mjesta.
Sidrišta u Višićima i Gabeli
Tu su naravno i iscrpni planovi oko buduće izgradnje i obnove općinske infrastrukture te gradnja nekih objekata, koji će za ovu općinu, ali i Hercegovinu biti velika novost. To se prije svega može kazati za planove i buduće aktivnosti oko reguliranja riječnog prometa, a što bi za krajnji cilj trebalo imati izgradnju marine za javni promet. Ta bi se marina sa sidrištem gradila u Čeljevu, a sidrišta bi bila još i u Višićima te Gabeli. Tako bi i općina krenula u oživljavanje i razvoj nautičkog turizma, koji bi se odlično nadovezao na već postojeću turističku ponudu. Neposrednom provedbom ovog plana oko gradnje marine regulirala bi se i pitanja privezišta, pasarela i lukobrana, a u zoni marine predviđeno je i uređenje dijela obale rijeke Neretve. Plan predviđa izgradnju novog objekta dječjeg vrtića s jaslicama u Čapljini te modernizaciju postojećih vrtića u Čapljini i Gabeli.
Odlaganje otpada
Tu su i planovi oko izgradnje nove školske zgrade Srednje škole Čapljina, Gimnazija Čapljina II. Predviđa se i mogućnost izgradnje jedinice mostarskog Sveučilišta za obrazovanje poljoprivrednih i turističkih stručnjaka, kao i gradnja novoga doma zdravlja u Čapljini koji bi nosio naziv Dom zdravlja Čapljina II. Prostorni plan predviđa i izgradnju ustanova za brigu o starijim osobama, kao i za smještaj djece s posebnim potrebama. Cijela dolina Neretve godinama muku muči oko odlaganja i gospodarenja otpadom pa je onda i još vrijednija informacija kako prostorni plan predviđa i izgradnju pretovarne stanice Bivolje Brdo gdje bi se odlagao komunalni otpad s područja. Odlagalište za građevinski otpad planirano je na lokaciji Mrkodol kod Modriča. Turizam je od iznimne vrijednosti i plan oko proglašenja turističko-ugostiteljskih zona na području Trebižata i Hutova, odnosno Zvirovića i Šurmanaca.
