Usprkos dugotrajnoj financijskoj krizi u Europskoj uniji oko polovine bosanskohercegovačkih građana i dalje “snažno podupire” integraciju Bosne i Hercegovine u Uniju.

Pokazuju to podaci iz istraživanja Prism Researcha rađenog početkom ove godine za potrebe Direkcije za europske integracije BiH. Cjeloviti podaci su tek sada dostupni, a po mnogo čemu su iznenađujući. Nešto više od 50 posto ispitanika tvrdi da se njihova razina podrške pristupanju BiH Europskoj uniji nije promijenila u proteklih godinu dana. Ispitanici iz Federacije, njih 26,9 posto, značajno češće govore o većoj podršci ulasku BiH u EU u odnosu na ispitanike iz RS-a (17,9 posto). Ispitanici najčešće tvrde da se trenutna europska financijska kriza negativno (donekle i više) odražava na njihov stav prema EU (42,4 posto). Ispitanici iz RS-a značajno češće od onih iz FBiH spominju odgovor “više negativan” kada je riječ o utjecaju europske financijske krize na stavove o EU. Kada je riječ o općem stavu ispitanika o EU, ispitanici najčešće iskazuju pozitivno mišljenje. No, i ovdje je prisutan veći skepticizam građana RS-a nego Federacije i Brčko Distrikta. Tako je u RS-u relativno mala razlika u broju ispitanika koji imaju “veoma pozitivno” (22 posto) i onih koji imaju “veoma negativno” (19,3 posto) mišljenje o EU. Približno trećina ispitanika (31,9 posto) najvećom prednošću članstva BiH u EU smatra otvaranje većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta, a slijede jamstvo trajnog mira i stabilnosti (16,6 posto) i sloboda kretanja (16 posto). Ispitanici iz RS-a i BD-a značajno češće od onih iz FBiH navode da članstvo u EU nema nikakve prednosti. Ispitanici iz RS-a također značajno češće od ispitanika iz FBiH kao prednost navode slobodu kretanja. Najveći nedostatak članstva BiH u EU, prema mišljenju ispitanika, jeste povećanje životnih troškova i poreza.

Za razliku od nekih bh. političara, većina građana nije pretjerano optimistična kada je riječ o integraciji BiH u EU. Najviši postotak ispitanika, njih 40,2 posto, smatraju da je BiH potrebno više od 10 godina da postane članica EU.

Tu nema značajnijih razlika između ispitanika iz FBiH, RS-a i Brčko Distrikta.

Nešto više od polovine ispitanika (50,7 posto) tvrde da će ulazak Hrvatske u EU utjecati veoma ili donekle pozitivno na život građana BiH. S druge strane, nešto više od trećine (35,9 posto) govori o negativnom utjecaju pridruživanja Hrvatske EU.

Ono što bh. vlasti i te kako treba zabrinuti je nizak stupanj informiranosti građana o procesu integracije u EU. Manje od polovine ispitanika (48,8 posto) upoznata je s činjenicom da je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, od toga je 53,6 posto ispitanika u FBiH, 40,7 posto u RS-u i 46,7 u BD-u. Ispitanici koji su upoznati s tim da je SSP s EU potpisan u relativno visokom postotku navode da ne znaju koje zahtjeve BiH mora ispuniti da bi ratificirala Sporazum (70,1 posto).

Nešto više od četvrtine ispitanika (28 posto) tvrdi da su upoznati sa zahtjevima koji su postavljeni pred BiH. Oni koji tvrde da znaju koje zahtjeve BiH mora ispuniti da bi ratificirala SSP najčešće navode da je riječ o reformi Ustava (22,1 posto), poštivanju ljudskih prava/pitanju “Sejdić-Finci” (19 posto) i reformi pravosudnog sustava (11,3 posto).

Većina ispitanika, njih 60 posto, nije čula za IPA fondove, dok je tek više od trećine (37,6 posto) ispitanika čulo za ove fondove.

Više od polovine ispitanika koji su čuli za IPA fondove smatra da bi se ta financijska sredstva trebala koristiti za izgradnju cesta (57,1 posto), a potom navode škole (34,5 posto), te vodoopskrbne i kanalizacijske instalacije (19,3 posto). Ispitanici iz Federacije značajno češće od onih iz RS-a spominju izgradnju cesta, dok ispitanici iz RS-a znatno više od onih iz FBiH spominju ulaganja u gospodarstvo, ekonomiju i proizvodnju. Također, ispitanici iz BD-a značajno češće od ispitanika iz FBiH spominju izgradnju sportskih ustanova.

Više od polovine ispitanika nije čulo za Direkciju za europske integracije, dok je 43,2 posto ispitanika informirano o postojanju Direkcije. Najviši postotak ispitanika (38,4 posto) navodi da je Vijeće ministara BiH glavna pokretačka snaga integracije BiH u EU. Dok se u Federaciji češće nego u RS-u spominje Vijeće ministara BiH, u RS-u se u odnosu na FBiH značajnijim u spomenutom kontekstu smatraju entitetske vlade, odnosno Vlada BD-a.

Naravno, ovdje do izražaja dolazi i generalni odnos prema značaju institucija države i entiteta koji niti izbliza nije jednak u Federaciji i RS-u. Kada je riječ o temama vezanim uz proces integracije o kojima bi građani voljeli imati više informacija, ispitanici su najčešće zainteresirani za pitanje kako se sredstva osigurana od EU-a iskorištavaju u BiH. Kao sljedeća najinteresantnija tema slijedi liberalizacija viznog režima, koju značajno češće spominju ispitanici iz RS-a nego oni iz Federacije BiH.

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto