U BiH je za pet mjeseci ove godine uvezeno 196 tona ribe “som - pangasius” podrijetlom iz Vijetnama, vrijednosti 644.000 KM, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Europska unija je uvela rigorozne mjere kontrole ove vrste ribe zbog sumnje u ispravnost uzgoja, prisustva teških metala i radioaktivnosti,te zabranila njen uvoz i prodaju.
Uvoze iz drugih zemalja
Iako ova riba u BiH nije direktno uvezena iz Vijetnama, tvrtke iz Čitluka i Banjaluke ovu ribu na područje BiH uvozile su iz Hrvatske, Danske, Italije i Srbije. Iz zdravstveno-sanitarne inspekcije RS-a priopćeno je da je za uvoz namirnica životinjskog podrijetla nadležan Ured za veterinarstvo BiH, koji entitetske inspekcije obavještava o tome koje sumnjive proizvode životinjskog podrijetla treba kontrolirati. Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Drago Nedić izjavio je da svi proizvodi koji se uvoze podliježu kontroli. - Za sada nismo dobili nikakve informacije o tome da je riba uvezena iz Vijetnama radioaktivna i da u sebi sadrži teške metale - istaknuo je Nedić i dodao da će se tijekom sljedećih dana obaviti dodatne provjere i kontrole. - Riba koja je uvezena iz spomenutih zemalja, a ima podrijetlo iz Vijetnama imala je svu potrebnu dokumentaciju i uvjerenja nadležnih inspekcija da zadovoljava sve standarde i kvalitete za uvoz i stavljanje u slobodan promet u BiH - priopćeno je iz UNO-a BiH. Još uvijek nije poznato gdje je riba završila i je li već prodana na domaćem tržištu. Ovo je samo još jedan problem u priči oko uvoza prehrambenih namirnica u našu zemlju.
Javnost šokirana
Domaću javnost su šokirali podaci o tome kako se u BiH godišnje uvezu deseci tona životinjskog otpada koji se kasnije prerađuje i završava kao hrana na stolovima svih nas. Također, nije nepoznato kako se u BiH uvozi meso koje je nekoliko godina stajalo u hladnjačama država južne Amerike. O uvozu sumnjiva voća i povrća više se i ne govori, samo domaći proizvođači povremeno upozore javnost na kvalitetu onoga što uvozimo. Nekoliko puta je pozivano na pooštravanje uvjeta uvoza svih vrsta hrane, ali nikakvih reakcija vlasti na ove zahtjeve nije bilo. Udruženja potrošača ističu kako se lagano, ali sigurno pretvaramo u odlagalište Europske unije. Naime, većina proizvoda koja ne mogu ući u zemlje EU-a završi na tržište neke od zemalja Balkana, a najčešće u BiH. Paniku izazivaju i proizvodi iz Srbije, a za neke od njih je ranije dokaza kako imaju nekoliko puta veću koncentraciju nedozvoljenih tvari nego što je to propisano zakonom. Unatoč svemu, svaka ovakva priča se zaboravi za nekoliko dana.
