Slučaj “Paravinja”, pronalazak zaostalog oružja i eksploziva u zgradi Predsjedništva BiH, te pošiljka bombe na adresu predsjednice Suda BiH, samo su neki od događaja koji su pokazali kolika je neophodnost suradnje policijskih agencija unutar BiH, ali i među zemljama ove regije. Direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimović u razgovoru za Večernji list govori o ovim i drugim sigurnosnim problemima i izazovima u BiH.
Što se može uraditi kako bi se ubuduće izbjegle situacije poput posljednje u kojoj je na adresu predsjednice Suda BiH poštom stigao paket s bombom?
Mjerodavne službe, u ovom slučaju Suda BiH, uradile su svoj dio posla. Ovdje treba govoriti o ulozi svih drugih subjekata u društvu kada je u pitanju sigurnost ljudi i objekata. Moramo naći način i osigurati proceduru da sve pošiljke budu na odgovarajući način pregledane. Naravno, ovdje ne mislim na otvaranje i čitanje pisama, nego na sigurnosni pregled pošiljki. Sigurnosnu provjeru prije svega trebaju obaviti oni koji prvi dolaze u kontakt s pošiljkama.
Institucije BiH su u više navrata problematizirale pitanje sigurnosti objekata koje koriste. Jesu li poduzete neke mjere s ciljem povećanja sigurnosti, kao što je najavljeno nakon pronalaska oružja u zgradi Predsjedništva BiH?
Sigurnost članova Predsjedništva BiH niti jednog trenutka nije bila ugrožena, ali je nedopustivo da se toliko vremena nakon rata u podrumskim prostorijama zgrade Predsjedništva nađu zaostala neeksplodirana sredstva. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela od početka ove godine je preuzela postrojbu koja osigurava državne objekte i ličnosti i mi smo zajedno s drugim institucijama nakon sagledavanja svih aspekata sigurnosti dali konkretne prijedloge za poboljšanje stanja. Dobivena je potpora od Predsjedništva BiH i utvrđeni su konkretni rokovi za provedbu određenih mjera. To će zahtijevati i određena financijska sredstva koja treba iznaći. No, napominjem da i sadašnje stanje ne dovodi u pitanje sigurnost objekata, VIP osoba i drugih zaposlenih u istom.
Koliko na sigurnost objekata utječe činjenica da nisu iste institucije nadležne za njihovo vanjsko i unutarnje osiguranje?
Nije to ništa neuobičajeno i takva praksa postoji i u drugim državama. Dakle, mora postojati potpuna koordinacija u poduzimanju mjera i aktivnosti unutarnjeg i vanjskog osiguranja, kako bi se spriječile bilo kakve prijetnje po ličnosti i objekt.
Postoji li danas odgovarajuća suradnja svih policijskih institucija unutar BiH?
Sa zadovoljstvom mogu kazati da je proteklih godina suradnja i koordinacija svih policijskih agencija u Bosni i Hercegovini podignuta na vrlo visoku razinu. Čak se više ne može govoriti samo o suradnji, nego o zajedničkom radu policijskih agencija.
Dnevna je komunikacija između policijskih agencija, službeni sastanci se redovito održavaju i analiziraju situacije i planiraju zajedničke aktivnosti, kao i njihova provedba. Ovakva suradnja ne treba imponirati samo nama policijskim profesionalcima nego i najširoj javnosti u BiH.
Usprkos suradnji policijskih službi u regiji, kriminalci relativno uspješno izbjegavaju pravdu bježeći iz jedne države u drugu. Što se još može uraditi kako bi se spriječile takve situacije?
Suradnja s policijama u susjedstvu je doista doživjela napredak i podignuta je na vrlo visoku razinu.
Brojni su primjeri uspješnih zajedničkih akcija policijskih agencija iz Bosne i Hercegovine s kolegama iz nama susjednih zemalja i šire. Nedavni posjet ravnatelja policija Hrvatske i Srbije bio je prilika da se, uz pozitivne ocjene dosadašnje suradnje, sagledaju i mogućnosti i oblasti za unaprjeđenje iste. Potpuno smo opredijeljeni i mi i kolege iz svih zemalja regije da, bez ikakvih rezervi, zajednički damo doprinos prevenciji i efikasnom suprotstavljanju organiziranom, prekograničnom kriminalu.
Nakon slučaja “Paravinja”, mnogi su se zapitali kako je moguće da osoba s takvom kriminalnom prošlošću godinama izbjegava izlazak pred lice pravde u nekoliko zemalja. Može li nam se ponoviti takav slučaj?
Jedno od rješenja su bilateralni sporazumi zainteresiranih zemalja i isti trebaju definirati procedure kojima bi se onemogućilo izbjegavanje pravde za izvršitelje kaznenih djela.
BiH je dugo bila označena kao dio tranzitne rute za krijumčarenje droge i trgovinu ljudi. Kakva je danas situacija s tim u vezi?
Trgovina ljudima je značajno suzbijena i BiH više nije crna rupa u toj problematici kao što je nekada bio slučaj. S druge strane, trgovina drogom je jedan od najvećih sigurnosnih izazova na globalnoj razini. Brojni su primjeri suradnje policijskih agencija u regiji na presijecanju lanaca krijumčarenja i zapljene većih količina droge. Kriminalne skupine su danas vrlo dobro uvezane i samo zajedničkim radom policija svih zemalja u regiji i šire možemo biti efikasni i na visini zadatka. No, postoje i druge rute kojima se droga prebacuje prema zemljama zapadne Europe.
Koliko je realna opasnost od terorističkih napada u BiH poput onog prošlogodišnjeg u Bugojnu i gdje vidite glavne sigurnosne prijetnje BiH i njezinim građanima?
Terorizam je također globalni sigurnosni izazov. Vrlo je opasno zatvarati oči i biti nerealan u procjenama i minimizirati potencijalnu opasnost od terorizma. Naravno, ne treba ni preuveličavati opasnost.
Hoću reći da moramo biti realni u procjeni i svjesni činjenice da u svakoj zemlji, pa i kod nas, postoji potencijalna opasnost od terorizma. Mi smo u specifičnijoj situaciji, jer smo zemlja nedavno izišla iz rata i velike su količine oružja i neeksplodiranih ubojitih sredstava dostupne pojedincima i skupinama kojima ne bi smjele biti i koje mogu predstavljati potencijalne terorističke prijetnje. U BiH djeluju udarna i operativna skupina za borbu protiv terorizma i provodimo konkretne aktivnosti kako bismo bili što uspješniji u protuterorističkoj borbi, a sve to u čvrstoj suradnji s policijama zemalja u susjedstvu, regiji i šire.
Jesu li riješeni problemi kadrovske nepopunjenosti i nedostatka prostora za rad Direkcije?
Ova direkcija je nastala kao rezultat kompromisa domaćih vlasti, a njezina uspostava je bio jedan od uvjeta koje je ova zemlja trebala ispuniti na našem putu prema Europskoj uniji i viznoj liberalizaciji. Kao i druge nove agencije, susrećemo se s određenim problemima koji otežavaju naš rad. Još uvijek smo podstanari u objektu studentskih domova, koji je iznajmljen od dijela međunarodnih organizacija prisutnih u BiH. Naš sektor za osiguranje VIP osoba i objekata nalazi se u objektu Federalnog MUP-a i oni su nam omogućili da budemo tu dok ne nađemo trajno rješenje, ali su uvjeti u tom objektu na vrlo niskoj razini.
Također, mi smo u kontaktu s odgovornima u vlasti više puta isticali ove probleme i imamo obećanje da će podržati inicijativu za trajni smještaj Direkcije.
Konkretno, inicijativa je da država kupi ovaj objekt u kojem se Direkcija trenutno nalazi i tako omogući trajni smještaj i nama, a i nekim drugim državnim institucijama koje nemaju riješeno pitanje smještaja. Nama poteškoće stvaraju i određena zakonska rješenja i mi smo pravodobno uputili odgovarajuće inicijative s tim u vezi, kako bi se stvorili uvjeti za popunu nedostajućeg kadra i isti status policijskih službenika Direkcije, kao i kolega u drugim policijskim agencijama. Trenutka kadrovska popunjenost Direkcije je oko 65 posto, a materijalno-tehnička opremljenost je vrlo ograničena i na granici minimuma. Treba također istaknuti da je do donošenja proračuna za 2011. godinu za institucije BiH na snazi privremeno financiranje, što onemogućava prijam kadrova i nabavu opreme, a to, pogotovo nama kao novoj agenciji, usložnjava situaciju.
Otvori KEKS Pay
