BiH je jedina zemlja u okruženju koja još uvijek nema strategiju, a samim time ni akcijski plan o starenju. Kao članica Ujedinjenih naroda, ima obvezu donošenja takvog plana prema Madridskom međunarodnom planu o starenju koji je donesen prije sedam godina. Ako se tomu doda i želja za ulaskom u Europsku uniju čije članice svaka pojedinačno imaju isplanirane programe o načinima staranja za ovakve osobe do 2025. godine, nije se čuditi što se u Bosni i Hercegovini ova kategorija ljudi nalazi u najtežem položaju.

Siromaštvo problem

U tom smislu Bosna i Hercegovina je imala obvezu imenovati osobu na razini države koja bi se bavila provedbom Madridskog plana. No, BiH dosad nije učinila ništa na planu domaće prakse i zakona koji se tiču zaštite starih osoba. Stoga ne čudi što se u medijima, u rubrikama crne kronike, često pojavljuju vijesti o počinjenim samoubojstvima starijih osoba zbog neimaštine i bijede u kojoj žive. Zbog nepostojanja institucija u okviru izvršne vlasti koja bi se bavila pitanjima starenja i starijih osoba, Europska unija i Veleposlanstvo Nizozemske u BiH dali su potporu u izradi projekta koji se bavio istraživanjem zaštite starih osoba u našoj zemlji. Rezultati istraživanja otkrivaju kako su niske mirovine i siromaštvo starijih osoba u Bosni i Hercegovini akutan problem koji bi vlasti morale početi rješavati.

Naime, istraživanje je otkrilo da u Bosni I Hercegovini skoro 12 posto osoba ima prihode manje od 150 maraka, što je ispod granice ljudske egzistencije. S druge strane, zanimljivim se čini i podatak prema kojemu 12 posto starijih osoba ima primanja između 600 i 1500 maraka. Njih čak 45 posto ima prihode između 150 do 320 maraka. U zaključku se navodi kako 68 posto starijih osoba ima prihode ispod prosječnih prihoda u BiH. Kao jedan od ključnih razloga ovakvog stanja navodi se problem planiranja proračuna, bilo da je riječ o entitetskim, državnim ili županijskim.

Depresija ubija starije

Naime, u proračunima se uglavnom ne predviđaju sredstva za socijalne službe za stare osobe, te se stoga zanimljivim čine i rezultati istraživanja koji se odnose na same izvore primanja za starije osobe.

Prema istim, 10,6 posto starijih osoba živi od mirovine, dok 0,3 posto žive od obiteljskih mirovina. S druge strane, samo 0,6 posto starijih osoba dobiva socijalnu pomoć, dok njih 8 posto živi od plaće. Novčanu pomoć od članova obitelji prima 17 posto, a 16,5 posto ima neki drugi izvor primanja.

Alarmantnim se čini podatak prema kojemu čak 35,5 posto starijih osoba nema nikakva primanja. Na osnovi izvora prihoda može se zaključiti da je više od jedne trećine starijih osoba u Bosni I Hercegovini siromašno, a još trećina njih nalazi se u rizičnoj skupini da postanu siromašni. Skoro četvrtina ispitanika si ne može priuštiti propisane lijekove. Kada su u pitanju odnosi među spolovima, istraživanje otkriva da su žene dvostruko više ugrožene od muškaraca.

Čak 14 posto žena ima prihode manje od 150 maraka, dok je muškaraca s ovakvim prihodima 8 posto. Također, čak 37 posto žena u odnosu na 32 posto muškaraca nema nikakvih prihoda.

Ovo je uvjerljivo najprodavaniji novi automobil u Hrvatskoj