Broj prometnih nesreća iz godine u godinu na području HNŽ-a se povećava, kao i posljedice tih nesreća, navode iz MUP-a HNŽ-a. Prema riječima ministra unutarnjih poslova HNŽ-a Slađana Bevande, u 2015. godini na cestama u HNŽ-u dogodilo se 2127 prometnih nesreća.
Represivne mjere
“Ukupno je poginulo 35 osoba. Iako policija poduzima niz preventivnih i represivnih mjera, stanje se ne popravlja. Broj registriranih vozila je sve veći, veća je opterećenost svih cestovnih pravaca. Stanje cesta i prometne signalizacije je dosta loše, kao i prometna (ne)kultura”, kaže Bevanda. Ističe kako je potrebno uraditi potpuno novu strategiju i pristup ovoj problematici svih segmenata društva. Naglašava kako je nedopuštena, odnosno neprilagođena brzina jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća.
“Proveden je niz akcija na suzbijanju tih pojava, značajno je povećana represija za nesavjesne vozače. U prvom tromjesečju ove godine policija je izrekla ukupno 3561 novčanu kaznu zbog prekoračenja brzine, a u istom razdoblju prošle godine 2273, što je povećanje od 56,7%”, kaže Bevanda. Dodaje kako MUP HNŽ-a raspolaže s dva stacionarna radara za mjerenje brzine i šest mobilnih.
“Policijske patrole s mobilnim radarima upućuju se i raspoređuju na cestovne pravce te mjesta češćih događanja prometnih nesreća ili mjesta gdje bi se mogle očekivati teže posljedice prekoračenja brzine. Međutim, i osim svih naših nastojanja, stanje u oblasti sigurnosti prometa nije na željenoj razini, posebice s aspekta broja prometnih nesreća, broja poginulih i ozlijeđenih osoba”, navodi Bevanda. S druge pak strane, kad je riječ o oblasti kriminala, iz MUP-a HNŽ-a navode kako mogu zaključiti da je stanje s aspekta brojki zadovoljavajuće jer je jasno uočljiv trend smanjenja ukupnog broja kaznenih djela.
“Smanjenje broja kaznenih djela u Federaciji u 2015. godini u odnosu na prethodnu iznosi 12,7%, dok je smanjenje u našoj županiji 13,2%. Prosječan broj počinjenih kaznenih djela na 1000 stanovnika u FBiH je 8,7, a u Hercegovačko-neretvanskoj županiji iznosi 6,27 kaznenih djela”, kaže Bevanda. Ističe da iako je broj kaznenih djela protiv imovine u opadanju, zabrinjava posebno izražena drskost i bezobzirnost počinitelja kaznenih djela razbojstva. Razbojstva se najčešće događaju u sportskim kladionicama, trgovinama i ljekarnama.
“Osjećaj nesigurnosti kod građana stvarali su i slučajevi otimanja torbi, mobitela i trganje lančića s vrata ženskim osobama. Iako to ne može biti utjeha, treba istaknuti da je broj i ovih kaznenih djela kod nas znatno manji nego u drugim županijama približne veličine”, navodi ministar Bevanda.
Prekršaji maloljetnika
I u oblasti javnog reda i mira broj prekršaja je u stalnom opadanju, tako da se u 2015. godini dogodilo 1025 prekršaja, što je najmanji broj u posljednjih 5 godina. Svedeno na broj prekršaja na 1000 stanovnika, prema službenim podacima Federalnog MUP-a, na području Federacije dogodilo se 7,3 prekršaja na 1000 stanovnika, a na području HNŽ-a taj broj iznosi 4,6. “Međutim, kada promatramo pojavne oblike prekršaja, zabrinjavajuća je činjenica da prekršaje najčešće čine skupine mlađih (često i maloljetnih) osoba u kasnim noćnim satima tučnjavom, svađom i nepristojnim ponašanjem”, zaključio je Bevanda. •
