Nevjerojatna je činjenica kako se broj prevarenih preko vješto smišljenih zamki na internetu svake godine povećava, unatoč ubrzanom razvoju računalne tehnologije i rastu informatičke pismenosti u svijetu, piše Večernji list BiH.
Čini se kako je broj prevarenih u neposrednoj vezi sa širenjem globalne svjetske računalne mreže i sve većom dostupnošću interneta u svim krajevima svijeta.
Još od nastanka samog interneta paralelno se razvijao i cyber-kriminal koji iz godine u godinu čini enormne štete kako pojedincima koji se naivno upletu u vješto smišljene zamke cyber-lopova tako podjednako i cjelokupnom svjetskom gospodarstvu.
Moderni pljačkaši i prevaranti, umjesto s vatrenim oružjem, u pohode odlaze s tipkovnicom u rukama koristeći najsofisticiranije alate i tehnike uz pomoć kojih najčešće ostaju neotkriveni i nekažnjeni.
Postoji više osmišljenih prevarantskih tehnika i pristupa kojima “internetske lopuže” otimaju novac od poštenih i nerijetko naivnih posjetitelja globalne svjetske mreže, no jedna od njih je unikatna i sveprisutna te, po svojoj pojavnosti, možda i najučestalija u posljednje vrijeme.
Riječ je o tzv. nigerijskoj prijevari, obliku kriminalnog djelovanja na računalnim mrežama koji postoji već punih 15 godina i koji na prvi pogled djeluje vrlo neozbiljno, ali, suprotno tome, podaci govore da na ovaj način lopovi zarade i do nekoliko milijuna dolara godišnje, što nije zanemariva činjenica!
Princip je uglavnom kod svih počinitelja ove prijevare isti. Iz inozemstva se pošalje “blanko” e-mail na nekoliko tisuća adresa i strpljivo se čeka naivna žrtva. U tom e-mailu nalazi se sročena molba za pomoć u prebacivanju novca iz Senegala ili neke druge zemlje iz Afrike.
Budući da je Nigerija bila prva zemlja odakle su žrtvama bili odašiljani zahtjevi, prema tome se prijevara i nazvala “Nigerijska prijevara”. Pošiljatelji tih e-mailova uglavnom se predstavljaju kao rođaci nekih od službenika ili državnika stranih zemalja, koji uvijek žele prebaciti velike svote novca, za što im je potreban bankovni račun iz druge zemlje, a zauzvrat obećavaju određenu jako bogatu proviziju.
Lakovjerni građani, u želji da za jako kratko vrijeme zarade veliku svotu novca, pristaju poslati svoje osobne podatke, uključujući i broj bankovne kartice, a na kraju dobiju samo prazan račun i ogromnu štetu.
Jedna zanimljivost vezana je uz vrijeme kad je otkrivena “Nigerijska prijevara” prije oko 15 godina. U to vrijeme jedan od zapadnih novinara kontaktirao je Nigerijca koji je bio među onima koji varaju ljude na taj način. Na pitanje novinara: “Koliko košta izvedba jedne ovakve prijevare”, prevarant se nasmijao i kazao: “Dva dolara. Dolar da se plati sat interneta u kafiću i još dolar da se popije kava”.
Dakako da ovo nije jedina prijevara i da će ih u budućnosti zasigurno, zahvaljujući razvoju tehnologije, ali i genijalnosti kriminalaca, još biti te će biti veće i opasnije.
Teško je zaštititi se od računalnih prijevara i cyber-kriminalaca jer se stječe dojam da su oni uvijek nekoliko koraka ne samo ispred prosječnog internet posjetitelja nego i sigurnosnih agencija i policije, koji sve više resursa izdvajaju za borbu protiv ovoga novog načina kriminala. Jedini način da se rizik od ovih prijevara svede na minimum je maksimalan oprez u komunikaciji s nepoznatim ljudima na e-mailu i forumima. Drugi važan segment je raditi na povećanju svijesti pojedinaca od opasnosti koje vrebaju internetom, kao i ostavljanju svojih osobnih podataka na raznim internetskim stranicama. Mnogi lakomisleno ostavljaju svoje podatke i brojeve kreditnih kartica na različitim i neprovjerenim internetskim trgovinama, a to je prava poslastica za cyber-kriminalce i prevarante, koji negdje u prikrajku anonimnosti koju internet nudi, kao pravi predatori vrebaju u mraku svoje sobe i čekaju neoprezne žrtve da naprave prvi korak, a tada je, u pravilu, kasno.•
Otvori KEKS Pay
