U Brčko Distriktu će se u listopadu održati treći redu lokalni izbori za tamošnju Skupštinu otkako je formalno zaživio ovaj distrikt. Prvi će to biti izbori na kojima Distrikt neće imati OHR-ovu vlast. Hrvati u Brčko Distriktu jednako kao i na višim razinama, ponajprije BiH, su u jednakom položaju najmalobrojnijeg narod koji ipak može biti prevaga u vlasti. Zamjenik gradonačelnika Anto Domić ističe da se Hrvati ne svrstavaju na srpsku ili bošnjačku stranu vodeći svoju autonomnu politiku te najavljuje nove inicijative kako bi se ojačala uloga ovoga naroda.
Kako teče kampanja za izbore u Brčkom i kakva su vaša očekivanja?
Mogu reći da kampanja protječe uglavnom u fer i korektnom ozračju. Hrvati Brčko Distrikta u ovome izbornom ciklusu prijavili su se s nekoliko političkih stranaka. HDZ BiH na izbore izlazi samostalno. Pored nas samostalno na izbore ide i HDZ 1990. HSS BiH, HSS-NHI, HSP. Boljitak ne smatramo hrvatskom strankom jer Hrvati uopće ne sudjeluju u radu ove stranke.
Ali, nije li bilo mudrije zajedno nastupiti nego pojedinačno za Skupštinu Brčko Distrikta?
Biračko tijelo Hrvata je u odnosu na prijeratno razdoblje skoro prepolovljeno i u tome ozračju se odvijaju ovi izbori. Građani ovdje biraju uglavnom stranke koje dolaze iz njihovog narodnog korpusa. Tako je i s Hrvatima. Hrvati na ovim izborima očekuju kako će uspjeti najmanje osvojiti pet zastupničkih mjesta te konačno dobiti gradonačelnika koji se bira na posredan način. Za to nemamo pravno utemeljenje, ali mi smatramo i to proklamiramo da je Brčko Distrikt multietničko društvo i da su tri konstitutivna naroda ravnopravna, kao i predstavnici manjina. U prvom demokratskom ciklusu izabrani gradonačelnik bio je Bošnjak, slijedio je Srbin i mi se sada borimo da sada dođe red na Hrvata koji dobije najviše glasova među zastupnicima u skupštini.
Najviše optužbi za nemogućnost dogovora išlo je u pravcu HDZ-a. Hoće li se na ovaj način, pojedinačnoga nastupa, rasuti glasovi i umanjiti utjecaj Hrvata u Brčkom?
HDZ stalno proklamira ideju zajedničkog djelovanja neovisno od izbornog procesa. U ovome sazivu vlasti, koja je lagano na odlasku, sve političke stranke koje su prošle izborni prag participiraju kroz koncentracijsku vladu i u izvršnoj vlasti. Nakon prošlih izbora na kojima je samostalno sudjelovao HDZ i koalicija HDZ 1990, HSP, HSS-NHI došlo je do raspada koalicije. Dogodila su se veća raslojavanja između članica koalicije nego između HDZ-a i svih ostalih stranaka. To govori da ta koalicija nije bila iskrena. S druge strane uvjereni smo KAKO bi eventualna koalicija bila samo formalne naravi, a da bi između sebe vodili određenu kampanju što bi ostavilo vrlo loš dojam i pokazalo raslojenost. U ovome trenutku realnu političku snagu na prostoru Brčko Distrikta ima HSS BiH pored HDZ-a BiH. Ne mislim da će se previše rasuti glasovi Hrvata upravo zbog polariziranja u dva politička bloka. S druge strane to potiče na izvjestan način i natjecateljski duh što dodatno motivira birače da izađu na izbore. Naša istraživanja su pokazala kako bi monolitna struktura umrtvila hrvatsko biračko tijelo. Mogu reći da su se stranke sada jako mobilizirale i svatko nastoji ostvariti što bolji rezultat. U tome smislu ja sam optimist.
Maloprije ste spomenuli kako inzistirate da Hrvat bude na čelu Brčko Distrikta. Hoćete li vi to biti?
Naš je stav takav duže vremena, da Hrvat treba biti gradonačelnik koji će se izabrati u skupštini Brčko Distrikta. Ako se potvrde izborni rezultati iz ranijih godina, u što ne sumnjam, po kojima je HDZ dobivao 70-ak posto glasova hrvatskog biračkog tijela, onda ću ja biti nominiran za gradonačelnika. Naše je stajalište da Hrvat koji dobije najveću potporu hrvatskog biračkog tijela treba biti kandidat za gradonačelnika. No, da bi to postigli potrebno je otvoriti široke razgovore nakon izbora. U pravilu u Brčko Distriktu teži dio izbornog procesa se događa nakon izbora.
Na koji način?
Potrebno je postići dogovor oko raspodjele važnih funkcija budući u Brčko Distriktu postoje mehanizmi zaštite vitalnih nacionalnih interesa. Oni se ogledaju na dvjema razinama. Na razini Vlade postoje afirmativni glasovi ili postoje članovi Vlade koji imaju pravo veta. Svaki od naroda mora biti na nekoj od tih pozicija kako bi mogao ulagati veto o važnim pitanjima. To se odnosi na donošenje proračuna, ključne zakone u oblasti prostornog planiranja, obnove, zakoni koji se tiču kulture i tradicije, obrazovanja pojedinih naroda. Na razini Skupštine o pitanjima poput imenovanja ili zakonima o kojima se može istaknuti afirmativni glas u Vladi također mora biti potreban kvorum. No, želim istaknuti da je pozicija gradonačelnika važna ponajviše iz psiholoških razloga jer bi onda i Hrvati bili sigurni da su u punoj mjeri prihvaćeni od druga dva konstitutivna naroda.
Kako, međutim, s obzirom na brojnost osigurati da Hrvati mogu dobiti svoje autentične predstavnike u vlasti?
Mi kao stranka ćemo nakon izbora, za što do sada nismo dobili potporu drugih, tražiti promjenu Statuta Brčko Distrikta i da se pored gradonačelnika uvedu dvije pozicije dogradonačelnika te da se u skupštini uvedu dva dopredsjednika. Uz gradonačelnika birao bi se njegov zamjenik te drugi dogradonačelnik s nešto nižim ovlastima. Inzistirat ćemo da svaki narod u ova dva stupa vlasti treba imati makar po jednoga dopredsjednika.
Taj model mogao bi biti primjer kako urediti stvari u cijeloj BiH!
Meni je teško reći je li to rješenje za cijelu BiH budući da je BiH veoma složena država, ali mislim da bi se pojedini mehanizmi mogli primijeniti kao instrumenti za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa i na drugim razinama. No, želim pri tome reći da smo mi u Brčko Distriktu dosta stvari uspjeli popraviti nakon donošenja Statuta. Kada je Distrikt formalno utemeljen 2000. bio je koncipiran na građanskom modelu bez nacionalnih odrednica. Tijekom vremena supervizori su shvaćali kako je potrebno osigurati mehanizme nacionalne zaštite za sva tri naroda i u Vladi i u Skupštini.
Kako u tome kontekstu ocjenjujete je li bilo vrijeme za okončanje međunarodne supervizije nad Brčko Distriktom?
Uvažavajući konačnu arbitražnu odluku u kojoj su propisane zadaće za Brčko, mogu reći da je supervizor završio posao još prije nekoliko godina. U međuvremenu su se pojavila određena pitanja koja su dodatno uređena. Posljednji supervizor Roderick Moore je bio više partner i nije posezao za ovlastima koje je imao na raspolaganju. Propuštao je lokalnim političarima mogućnost dogovora što smo mi u značajnoj mjeri uspjevali. Imali smo i svojevrsno testiranje institucija Brčko Distrikta nakon smjene gradonačelnika. Prizivni sud je nakon prigovora pokazao da može neometano donositi odluke. Izabran je dobar model za zatvaranje ureda OHR-a u Brčkom u smislu da supervizija nije završena. Postoji na pasivan način, a supervizor prati neizravno događaje i ako bi bila ugrožena arbitražna odluka onda bi zasigurno djelovao. Postoji i Arbitražni sud koji će i dalje funkcionirati što je jedna vrsta zaštita za opstojnost Brčko Distrikta kao lokalne zajednice s posebnim statusom. Sa zatvaranjem OHR-a u Brčkom smo dodatno profitirali pa, kao rijetko koja sredina, imamo otvoren ured Europske komisije koji možemo koristiti za pomoć oko ispunjavanja standarda Europske unije.
Nalaze li se hrvatski politički predstavnici u Brčkom u jednoj vrsti dvojbe da se opredjeljuju između bošnjačke i srpske strane i interesa kao što se na izvjestan način događa na višim razinama?
Ključnu snagu u imaju Srbi i Bošnjaci zbog njihove brojnosti na prostoru Brčko Distrikta, ali uvažavajući poziciju Hrvata kao konstitutivnog naroda mi smo u situaciji da dosljedno provodimo svoju politiku i svoje interese. Nikada nismo bili u situaciji da provodimo politiku jednog ili drugog naroda. Ponekada bude negodovanja s jedne ili druge strane, no mi se držimo svog pravca djelovanja i dobro surađujemo s jednima i drugoga. Zato se ne stavljamo na jednu ili drugu stranu da bi netko bio pobjednik. Želimo biti ravnopravan partner i ako uspijemo izmijeniti statut i uspostaviti rotaciju na ključnim pozicijama možemo reći da smo uspjeli osigurati punu konstitutivnost na prostoru Brčko Distrikta.
Što su ključni problemi Brčko Distrikta i koliko će ulazak Hrvatske u Europsku uniju biti problem ili prigoda za ovaj prostor?
Brčko je vrlo atraktivno pozicionirano od specifičnog statusa i mogućnosti da se na lokalnoj razini donose zakoni koji se nas tiču.
Zovu li vas onda s pravom ‘trećim entitetom’?
Tako nas zovu, no mi to nismo. Mi smo lokalna zajednica s posebnim statusom. Kondominij smo oba entiteta. Katkada se neprimjereno, pogotovo kada se spominje rješavanje statusa Hrvata i kada se spominje treći entitet, onda se spomene Brčko Distrikt. Brčko je dobro i zemljopisno smješteno na rijeci Savi, imamo međunarodnu riječnu luku, uz granicu smo s Republikom Hrvatskom, blizu je autocesta, željeznički smo dobro povezani. Veoma smo atraktivni za investitore. U proteklom mandatu imali smo koncentracijsku vladu koja nije donosila učinkovite odluke. Mi ćemo se zauzimati da nakon izbora imamo jasnu vlast i oporbu te da se u tome pravcu djeluje.
Što su planovi za razvoj Brčkog?
Već sada imamo nekoliko investitora koji su zainteresirani za projekte na području Brčkog. Do sada je otvorena tvornica šećera koja je jedina u BiH s tako značajnim količinama, zatim tvornica ulja koja vrlo dobro djeluje. Nas sada posebno zanima da se nastave investicije u prehrambenoj industriji, ponajprije u proizvodnji mesa. Vindija je zainteresirana da pokrene proizvodnju mesa i mlijeka, a postoji puno prostora za druga investiranja ponajprije u oblasti infrastrukture. Potpisan je ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj oko izgradnje zaobilaznice što je vrlo projekt vrijedan preko 50 milijuna maraka.
