Odluka većine izaslanika u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da pokrenu mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa prilikom odlučivanja o četiri važna zakona nije prvi takav slučaj u parlamentarnoj praksi ove države. Ustavni mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa korišten je i ranije u Parlamentu BiH, ali nikada čak četiri puta na jednom zasjedanju. Mogućnost korištenja ovog mehanizma imaju sva tri kluba naroda uz uvjet da iza toga stoji troje od pet izaslanika iz određenog naroda. U ovom i prošlom sazivu mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa koristili su samo bošnjački izaslanici u Domu naroda. U aktualnom sazivu Doma to se dogodilo šest puta, uključujući posljednju sjednicu, kada je Klub Bošnjaka pozivajući se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa blokirao usvajanje izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu, prebivalištu, jedinstvenom matičnom broju i javnim nabavama. Nešto ranije, na zasjedanju održanom 15. srpnja, Klub Bošnjaka blokirao je usvajanje novog zakona o sukobu interesa u institucijama BiH. U svih pet spomenutih slučajeva konačnu odluku je li povrijeđen vitalni bošnjački interes donijet će Ustavni sud BiH. Već ima najava da će, bez obzira kakve odluke Ustavnog suda bile, Klub Bošnjaka iskoristiti proceduralne mogućnosti i ponovno uložiti nacionalni veto na usvajanje ovih zakona. To je moguće, jer su prvi put koristili ovaj mehanizam zbog procedure, a drugi put će to vjerojatno učiniti zbog sadržaja “spornih” zakona.

U srpnju prošle godine većina u Klubu Bošnjaka također se pozvala na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, i to prilikom usvajanja odluke o smjeni troje članova Vijeća ministara iz SDA. Međutim, Ustavni sud BiH je utvrdio kako ova odluka ne zadire u bošnjačke nacionalne interese pa je smjena ministara iz SDA naknadno, ipak, provedena. Za vrijeme prošlog četverogodišnjeg mandata Doma naroda samo jednom je korišten mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, i to ponovno od bošnjačkih izaslanika. Na taj način su blokirali usvajanje zaključka kojim je Dom naroda obvezivao Vijeće ministara da pokrene postupak osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku unutar Javnog RTV servisa BiH.

Za razliku od Bošnjaka, Hrvati nisu koristili ovaj mehanizam, dok Srbima to nije ni potrebno budući da oni usvajanje bilo kojeg zakona mogu blokirati uskraćivanjem “entitetske potpore”. Kada “protiv” prijedloga zakona glasuje više od dvije trećine izaslanika iz jednog entiteta, taj zakon ne može biti usvojen. Srbi su tako blokirali usvajanje više zakona u zadnja dva mandata, a da uopće nisu imali potrebe koristiti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Svoje odluke pravdali su zaštitom interesa Republike Srpske.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura