Iako se u BiH tvrdi kako je ekonomska šansa u proizvodnji hrane i kako neopravdano uvozimo velike količine prehrambenih proizvoda, stručne analize pokazuju da BiH niti izbliza ne može zadovoljiti vlastite potrebe za osnovnim prehrambenim proizvodima.
Nestašica hrane
Situacija je takva da bi u slučaju bilo kakve blokade uvoza iz susjednih i europskih zemalja, bh. stanovništvo vrlo brzo bilo suočeno s nestašicom hrane. Poljoprivredna proizvodnja, koja je temelj industrije hrane, čini tek 7,5 posto bruto društvenog proizvoda BiH, što je dvostruko manje od regionalnog prosjeka. Kako se navodi u prošlogodišnjoj analizi konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH, jedan od hendikepa poljoprivrede proizvodnje u našoj zemlji je i njeno ustrojstvo i visoka razina fragmentacije zemljišta. Domaća proizvodnja žitarica u BiH, prije svega pšenice i kukuruza, nije dovoljna da bi se zadovoljile potrebe stanovništva. Iako je u 2009. u strukturi sjetve zastupljen sa skoro 60 posto, ukupna proizvodnja kukuruza u BiH od 960.000 tona bila je dovoljna da se zadovolji oko 85 posto domaće potražnje. U domeni proizvodnje pšenice zabilježeni su još skromniji rezultati, pa je tako ukupna proizvodnja pšenice od 250.000 dovoljna da se zadovolji samo 45 posto ukupnih domaćih potreba.
Skromna proizvodnja
U proizvodnji povrća čak polovina zasijanih površina otpada na krumpir, tako da ukupna proizvodnja na godišnjoj razini iznosi približno 413.658 tona. Od ostalih kultura povrća u BiH značajan udio imaju kupus, čija se godišnja proizvodnja kreće oko 80.000 tona, te crni luk, rajčica i paprika s godišnjom proizvodnjom od po 40.000 tona
Otvori KEKS Pay
