Teza da u hrvatskome bankarstvu nastupa trend lagana smanjenja kamatnih prihoda i rast udjela nekamatnih prihoda, koja se mogla čuti posljednjih godina, posve je promašena. Svježi tromjesečni rezultati poslovanja banaka ne samo što su demantirali tu mogućnost nego su pokazali i golem rast kamatnih prihoda banaka.
Povećanje i 26 posto
U Zagrebačkoj je banci neto kamatni prihod rastao 19,7%, na 757 milijuna kuna, što je čak 124 milijuna kuna više nego u prva tri mjeseca prošle godine. Istodobno su im se prihodi od naknada i provizija smanjili 6,5%, na 210,8 milijuna kuna, što je 14 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. U PBZ-u se tromjesečni neto kamatni prihod povećao solidnih 17,1%, s lanjskih 492,37 milijuna kuna na 541,2 milijuna kuna. Pozitivna je razlika 48,83 milijuna kuna. No kako im je s obzirom na to da im je ukupan prihod od kamata rastao samo 3,3 posto, na 873,6 milijuna kuna, uzroci su povećanja neto kamatnih prihoda u smanjenju kamatnih troškova, što se ponajprije odnosi na kamate na depozite.
Istodobno, PBZ-u su rasli i prihodi od naknada i provizija 5,2%, na 119,1 milijun kuna i viši su nego lani 5,2 milijuna kuna. U Erste banci neto kamatni prihod rastao je 15,5 posto, sa 362,10 milijuna kuna u prva tri mjeseca 2010. na 418,06 milijuna kuna u prvome tromjesečju 2011. Razlika je 55,96 milijuna kuna. Prihodi od naknada i provizija, koji bi teorijski i njima trebali rasti, pali su 13,77 milijuna kuna, na 66,72 milijuna kuna. Ništa drukčije nije ni u malim bankama; u HPB-u je ta vrsta nekamatnih prihoda u prvom tromjesečju niža 4,7 milijuna kuna i iznosi 45,1 milijun kuna. Neto kamatni prihodi rasli su im čak mnogo više nego velikim bankama – golemih 26,1 posto, na 91,06 milijuna kuna.
U izvješću potvrđuju da je takvo povećanje rezultat smanjenja kamatnih troškova na kredite i depozite. Jasno je – banke su jako mnogo “šparale” na kamatama na depozite, koje su posljednjih godinu-dvije na rekordno niskim granama. Premda su ponešto smanjile i kamate na kredite, odnos nije ni izbliza proporcionalan. Riječju – još “deru” na kamatama i tu je većina njihova prihoda. Ostale usluge, uključujući investicije, u inferiornom su položaju kad je zarada posrijedi.
Neproporcionalan odnos
– Premda su banke smanjivale kamate, visina kamatnog prihoda ovisi i o tome kako se one obračunavaju. U prvom razdoblju otplate kredita dužnik plaća najviše kamata, pa su i prihodi banke veći. Istodobno, tu je i tečajna “shema”; banke koje su imale velik udio kredita u švicarskim francima obračunavaju kamate na veću razliku u tečaju, a i same su kamate na te kredite rasle u proteklom razdoblju – objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny, napominjući da nema riječi ni o kakvoj kreditnoj ekspanziji.
Kreditna je aktivnost još jako niska, osim kad je posrijedi država koja plaća visoke kamate i ima dobar bonitet, a kućanstva su prezadužena.
– Dugoročno možemo očekivati trend pada kamata, ulaskom u EU postupno će biti izjednačivanje s okruženjem jer će se građani moći zadužiti i u drugim državama. No to se ne može dogoditi u kratkom roku – zaključuje Novotny.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
