Županije s hrvatskom većinom gospodarski se ruše

Od svih deset županija koje su Washingtonskim sporazumom formirane u Federaciji BiH, najbolje se živi u Sarajevskoj. Prema posljednjoj analizi makroekonomskih pokazatelja u deset županija, koju je napravio Federalni zavod za programiranje razvoja, u Sarajevskoj županiji isplaćuju se najviše plaće, najveća je stopa zaposlenih, a tu je i najveći broj gospodarskih subjekata.

Hrvati više nisu bogati

Dok se prosječne plaće u ostalim županijama kreću od 660 KM do 890 KM, u Sarajevskoj županiji iznose 979,40 KM. Županije s hrvatskom većinom, koje su dugo godina po pitanju ekonomskih pokazatelja, kao što su primjerice Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija, nosile prefiks “naj”, danas su daleko ispod Sarajevske. Sarajevska politička centralizacija, pasivnost i neznanje hrvatskih dužnosnika za stvaranje ambijenta koji bi privukao nove investicije, razlozi su zbog kojih Hercegovačko-neretvanska županija ima stopu nezaposlenosti od 40,4 posto, Zapadnohercegovačka 36,1, Hercegbosanska 47,6, Srednjobosanska 49,6, a Posavska županija čak 51,4 posto. Kako su županije doživjele eroziju na političkom, tako su i na gospodarskom planu, dok Sarajevska županija isplaćuje prosječnu plaću od skoro 1000 KM, Hercegovačko-neretvanska županija isplaćivala je u prosjeku oko 895 KM, Zapadnohercegovačka 768, Hercegbosanska 779, Srednjobosanska 667, a Posavska županija 689 KM mjesečno. Pet županija s hrvatskom većinom ne može se pohvaliti ni velikim postotkom gospodarskih subjekata.

Nesposobnost vlasti

Najviše tvrtki na tisuću stanovnika ima Hercegovačko-neretvanska županija i iznosi 61. Prema istim parametrima slijedi Posavska s 59 tvrtki na 100 stanovnika, Zapadnohercegovačka 58, Hercegbosanska 48 i Srednjobosanska županija sa svega 48 tvrtki, iako se Lašvanska dolina već dugo u javnosti percipira kao središte poslovnih inicijativa. Da će županije s hrvatskom većinom, od kojih se želi napraviti buduća federalna jedinica, nastaviti trend ekonomskog urušavanja, za to se već pobrinula nova, nelegalno izabrana vlast u FBiH. Kroz nekoliko novih zakona koje će uskoro predložiti i usvojiti, županije ostaju bez zavoda za zapošljavanje, bez agencija za državnu službu. Iz vitalnih javnih poduzeća kao što su HT Mostar i EP HZ HB izvlačit će se dobit za sanaciju dugovanja na razini FBiH. Njihovu namjeru u županijama, kao i u hrvatskim političkim strankama nema nitko kapacitiran spriječiti. Umjesto da se pozabave jačanjem županijskih poluga vlasti, dovlačenjem stranih investicija, pravljenjem gospodarskih planova, županije s hrvatskom većinom gube energiju na međustranačke svađe, osobne sukobe političara. Ostvarila se deset godina strana prognoza američkog veleposlanika Thomasa Millera da sve županije moraju imati isti standard.