Život najbolji u Sarajevu, Širokom Brijegu i Trebinju

Najbolje se živi u općinama Trebinje, Široki Brijeg i Novo Sarajevo, kazali su građani u istraživanju koje su proveli Centri civilnih inicijativa. Istraživanje Centara civilnih inicijativa (CCI) o stanju kvalitete života građana “Lokalna uprava za kvalitetu života građana” provedeno u 14 općina u BiH pokazuje da je pogoršano stanje nezaposlenosti, a kvaliteta života u općinama nije ni približno jednaka.

Veća nezaposlenost

Projekt-menadžer CCI-ja Siniša Bencun je prilikom predstavljanja rezultata istraživanja rekao da je stanje nezaposlenosti pogoršano u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a u tom smislu posebno se ističu općine Livno i Foča, gdje na osam, odnosno šest i pol stanovnika dolazi jedna zaposlena osoba, što je za 50 posto teža situacija nego prošle godine. “Najbolja situacija je u Novom Sarajevu, Trebinju i Banjoj Luci gdje na tri i pol stanovnika dolazi jedna zaposlena osoba”, istaknuo je Bencun. Prema njegovim riječima, odvoz čvrstog otpada znatno kvalitetnije je riješen u velikim općinama i centrima nego u općinama srednje veličine, dok cijena vode i kanalizacije drastično varira u promatranim lokalnim zajednicama, a u nekima je došlo i do poskupljenja ovih usluga.

Također je naglasio da je anketa provedena na uzorku od 1500 građana u 14 općina o percepciji kvalitete života pokazala da su građani u prosjeku najviše zadovoljni pruženim komunalnim uslugama, nakon čega slijede primarna zdravstvena zaštita, javni prijevoz, kultura, sport i turizam, a na posljednjem mjestu su cestovna infrastruktura i poticaji za zapošljavanje. Glasnogovornica CCI-ja Majda Behrem-Stojanov rekla je da nijedna od 14 općina u BiH obuhvaćena istraživanjem u proteklih godinu dana nije učinila skoro ništa na smanjenju javne administracije, a po broju glomaznosti administrativnog aparata i dalje prednjače Mostar i Trebinje, gdje na 200 stanovnika dolazi jedan činovnik.

Socijalna davanja

Dodala je da je većina općina zbog smanjenja proračuna smanjila primanja zaposlenih u lokalnoj administraciji, ali, gledajući u postocima, izdvajanja za plaće administracije su mahom porasla, navodeći primjer Doboja i Tuzle, gdje su izdvajanja za plaće porasla s 18 na 30 posto, odnosno s 19 na 26 posto općinskog proračuna. “Iako su socijalna davanja pretrpjela najmanje udare u smanjenju izdvajanja u proračunima u ovoj godini, zbog udvostručenog broja zahtjeva za socijalnu pomoć, realno neće biti dovoljno sredstava da se do kraja godine pokriju sva socijalna davanja prema planovima proračuna kreiranim početkom ove godine”, objasnila je Behrem-Stojanov. Naglasila je da je pitanje hoće li se zbog povećanog trošenja sredstava za infrastrukturne projekte tijekom predizborne kampanje rebalansima moći riješiti problem povećanih socijalnih traženja.