Bankari upozoravaju

Zakon o zaštiti jamaca vodi smanjenju kreditnih aktivnosti

Zakon o zaštiti jamaca vodi smanjenju kreditnih aktivnosti
03.09.2012.
u 13:41
Nacrt zakona o zaštiti jamaca se može ocijeniti kao neodrživ, pravno neutemeljen, nepotreban i nestručno napisan
Pogledaj originalni članak

Brojne su nelogičnosti, nepravilnosti, proturječnosti i nejasnoće koje predloženi zakon o zaštiti jamaca u Federaciji čini u praksi gotovo neprovedivim.

Nacrt zakona o zaštiti jamaca se može ocijeniti kao neodrživ, pravno neutemeljen, nepotreban i nestručno napisan. Njegova primjena vodila bi smanjenju kreditne aktivnosti i rastu kamata, što je destimulirajuće za ukupnu privrednu aktivnost, i za oporavak osobne potrošnje, a što je bh. ekonomiji najmanje potrebno.

To su u najkraćem ocjene banaka na Nacrt zakona o zaštiti jamaca koji je nedavno usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a predložila ga je poslanica Aida Čikić.

Mijo Mišić, tajnik Udruženja banaka BiH u izjavi za Agenciju FENA, kaže da su uputili amandmane na predloženi zakon.

- Ukupan portfolio bankarskih kredita u BiH ima 1,7 milijuna kreditnih partija, od čega na FBiH otpada 1,16 milijuna kreditnih partija ili 68 postotaka. Od ukupno 1,16 milijuna kreditnih partija u FBiH, 236.000 kreditnih partija ili 20 postotaka ima jamca kao osiguranje kredita. Ako bi se donijelo zakonsko rješenje koje će značajno ograničiti korištenje jamca kao osiguranja kredita, a cijeneći da ne postoji adekvatna alternativa jer su police osiguranja i hipoteke veoma ograničene, može se očekivati pad kreditne aktivnosti. To je posljedično destimulirajuće i za ukupnu gospodarsku aktivnost, i za oporavak osobne potrošnje, što je bh. ekonomiji u ovom trenutku najmanje potrebno - upozorava Mišić.

Taj zakon za posljedicu bi imao, kaže Mišić, to da bi građani, posebice oni koji imaju potrebu za kreditima do 20.000 KM, bili prinuđeni da zalažu nekretnine, što za njih predstavlja dodatne troškove i vodi poskupljenju kreditnih proizvoda, odnosno povećanju efektivne kamatne stope.

Nadalje, naglašava Mišić, u proceduri je i prijedlog Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga, tako da se nameću i pitanja zbog čega tretirati istu temu kroz dva zakona te kako riješiti koliziju ovog zakona s odredbama drugih zakona?

- Ako se to ne otkloni, možemo računati s konfuzijom i problemima u samoj primjeni - kaže Mišić.

Udruženje banaka BiH predlaže i da se razmotre podaci o broju jamaca koji otplaćuju kredite za glavne dužnike u kompletnom bankarskom sektoru, jer bi to trebala biti polazna osnova u razmatranju opravdanosti postojanja same institucije jamca.

Prema podacima entitetskih agencija za bankarstvo, u prvom kvartalu ove godine je na nivou Federacije BiH zabilježeno oko 3.200 jamaca koji otplaćuju kredite u iznosu od 12,5 milijuna KM. Udio iznosa kredita i broja kreditnih partija koje otplaćuju jamci u odnosu na podatke za ukupan sustav FBiH iznose svega 0,4 posto i 0,2 posto. Slična situacija je i u RS-u.

- Dakle, broj jamaca, i iznos kredita koji oni servisiraju je vrlo nizak. Službeni podaci entitetskih agencija za bankarstvo, koje kontinuirano nadziru banke i kontroliraju navedene pokazatelje, drastično odstupaju od broja „prevarenih“ jamaca kojima se spekulira u javnosti od 200 do 300 tisuća. Za jedan konstruktivan javni dijalog bi bilo zaista poželjno da se i za te podatke navedu službeni izvori - kaže Mišić.

U UniCredit Bank d.d. kažu da je Nacrt Zakona o zaštiti jamaca neodrživ, pravno neutemeljen, nepotreban i nestručno napisan, protivno osnovnim postulatima nomotehnike.

- Ovim nacrtom se namjerava regulirati materija zaštite samo jedne kategorije sudionika obveznopravnih odnosa, koja je već ostvarena kroz druge pozitivne zakonske propise. Ovim nacrtom se ponavljaju definicije i odredbe već postojećih zakona, a ovo ponavljanje je nomotehnički neprihvatljivo i dupliciraju se propisi što može samo dovesti do poteškoća u primjeni, a što govori u prilog ocjeni o nepotrebnosti ovog zakona. Nadalje, pravno je nedopustivo da se ovim zakonom ukidaju pravni instituti definirani drugim pozitivnim zakonima i to samo za određenu kategoriju adresata pravnih normi - kazali su Agenciji FENA u UniCredit banci.

Generalna primjedba Raiffeisen Bank d.d. BiH je da predloženi zakon samo usložnjava postojeću situaciju i povećava pravnu nesigurnost.

- Samo obrazloženje predloženog zakona polazi s ekstremno negativističkog stajališta prema kreditorima, što zasigurno nije poruka koju BiH želi poslati stranim investitorima, u vrijeme kada je, nažalost, priliv stranih investicija u BiH gotovo zanemariv- upozoravaju iz Raifeisen banke.

Ukazuju na niz nelogičnosti, nepravilnosti, proturječnosti i nejasnoća koje ovaj zakon u praksi čine gotovo neprovedivim. Kao primjer navode da zakon uvodi pojmove koji su \"u najmanju ruku čudni, poput pojma mentalne sposobnosti dužnika i jamaca. Ovo bi u praksi moglo značiti da bi svaki jamac prilikom realizacije jamstva morao donijeti uvjerenje od nadležne zdravstvene ustanove o svojoj mentalnoj sposobnosti, što se zaista čini nesuvislim\", kažu u Raifeisen banci.

I Sparkasse Bank stoji iza generalnog stava bankarske zajednice.

- Podržavamo uređivanje bilo koje oblasti bankarstva propisima, ali ukoliko su ti propisi praktično provedivi i efikasni, minimiziraju rizike u praksi, doprinose efikasnijem uređenju odnosa između klijenta i banke, ne kolidiraju s postojećim propisima, i što je najbitnije, ne ugrožavaju kreditnu ili drugu aktivnost banaka koje su krucijalne za ekonomski razvoj zemlje - odgovor je Agenciji FENA iz Sparkasse banke.

Podsjetimo, da zakon koji je predložila poslanica Aida Čikić predviđa da banke jače obavežu glavnog dužnika na vraćanje kredita, a da u slučaju njegove neodgovornosti, na obavezama jamca insistiraju u krajnjoj mjeri. Čikić u prilikom predlaganja Nacrta zakona rekla da bi ovakav zakon bio prijelazno rješenje do glavnog cilja - ukidanja institucije jamca (žiranta).

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.