veliko otkriće

Značajni rezultati arheološkog istraživanja na lokalitetu Grebine kod Ljubuškog

Značajni rezultati arheološkog istraživanja na lokalitetu Grebine kod Ljubuškog
30.09.2016.
u 14:13
"Nakon navedenih istraživanja možemo istaknuti kako je riječ o gotovo najcjelovitije istraženoj nekropoli helenističkog tipa na Jadranu", ocijenio je arheolog Rašić
Pogledaj originalni članak

Na području gornjih Radišića (zaseok Marići) kod Ljubuškog, otkrivena je protopovijesna nekropola na mikrolokaciji Grebine, podno dva gradinska lokaliteta Sitomir i Obale.

"O arheološkom potencijalu ovog lokaliteta svjedoče preliminarna istraživanja 2015. godine koja ukazuju na egzistiranje bogate lokalne ilirske zajednice sa snažnim utjecajem helenističkih tekovina, kao i znanstveni izvori temeljeni na terenskom pregledu", istaknuo je ministar arheologije Mirko Rašić koji je zajedno s Tinom Tomasom vodio arheološka istraživanja na tom lokalitetu.

Istraživanje je započelo u lipnju ove godine, a predstavlja značajan doprinos boljem poznavanju materijalne i duhovne kulture lokalnih ilirskih zajednica.

Tijekom istraživačke kampanje, koju financira Federalno ministarstvo kulture i športa, u suradnji s Općinom Ljubuški, otkriveno je novih sedam grobnih cjelina s nizom tipoloških varijacija.

"Prostor grobnih cjelina omeđen je jednim ili više redova grubo priklesanih blokova vapnenca, koji u tlocrtnom smislu imaju neujednačene oblike (nepravilni, kvadratni, pravokutni, okrugli) i raspored. Kao pravilo javljaju se inhumacijski ukopi, no postoje i značajne diferencijacije u načinu pokapanja. U tom kontekstu, valja izdvojiti grobnicu '7' koja je prema svojim gabaritima uistinu monumentalna, promjera 13 metara, a u njenom središtu sačuvani su 'in situ' kosturi s grobnim nalazima", objašnjava arheolog Rašić.

Potpuno novu dimenziju tom lokalitetu donose dvije cjeline, objekt "3" kojem se preliminarno može pripisati kultni karakter s obzirom na položaj i kontekst, te grob "5", kao do sada najstariji grob nekropole Mrljanovac (polovica 5. stoljeća).

U objektu '3' otkriven je pravokutno ukopan živac (70 centimetara u odnosu na današnju hodnu površinu) omeđen grubo priklesanim amorfnim blokovima, s dvije simetrično ukopane kružne jame. U zapuni objekta pronađeni su desetci ulomaka keramičkog posuđa tipa gnathia (3. stoljeće prije Krista) i cjeloviti ungentariji, tj. keramičke bočice za čuvanje tekućih i viskoznih tvari, dok je u zapuni jama pronađen po jedan željezni nož.

Grob '5' bio je omeđen amorfnim kamenjem u elipsoidnoj tlocrtnoj formi, a sami kostur položen na zdravicu. Uz kostur pronađeni su brojni fragmenti prapovijesne i nekoliko ulomaka importne keramike, te fibula i dijelovi nošnje iz 6. ili 5. stoljeća prije Krista, kameni pršljenovi i dr.

"Nakon radiokarbonske analize (14C), ovaj grob možemo datirati u polovicu 5. stoljeća prije Krista, čime on predstavlja jedne od najranije tragova kulturnih i trgovačkih veza između ilirskog i grčkog stanovništva na prostoru današnje BiH", istaknuo je Rašić.

U prilog gospodarskoj moći, vojnoj snazi a time jasno političkoj samostalnosti te ilirske zajednice, dodao je arheolog Rašić, svjedoče desetci ulomaka skupocjenih keramičkih posuda južnoitalske produkcije, oružje, novac grčkih kolonija Apolonije i Dirahija (3.-1. stoljeće prije Krista), bogati zlatni, srebreni, koštani i jantarni nakit.

"Nakon navedenih istraživanja možemo istaknuti kako je riječ o gotovo najcjelovitije istraženoj nekropoli helenističkog tipa na Jadranu. Zaključci i znanstvena analiza pokretnog i nepokretnog arheološkog materijala bit će značajan amplifikator proučavanju ovog razdoblja na istočnoj obali Jadrana", ocijenio je arheolog Mirko Rašić.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.