Na komemoraciji u povodu 34. obljetnice ubojstva Blaža Kraljevića i osmorice pripadnika HOS-a u Kruševu kod Mostara okupljeni su se prisjetili stradalih te ponovno upozorili na činjenicu da za njihov zločin još uvijek nema pravosudnog epiloga.
Stanko Primorac Ćane, ratni zapovjednik HOS-a u Hercegovini, poručio je kako obitelji i suborci ni nakon 34 godine ne mogu osjetiti pravdu ni satisfakciju jer zločin još uvijeK nema "ime ni prezime", ali je najavio kako će se to uskoro promjeniti, piše Bljesak info.
Kreće novi sudski postupak
"Okupili smo se na 34. godišnjicu ubojstva naših prijatelja i, nažalost, ni danas ne možemo osjetiti trunku te pravde niti trunku satisfakcije jer ovaj zločin još nema ime i prezime onoga tko ga je počinio. Ali evo, ja vam danas mogu obećati da će to uskoro biti vrlo javno", rekao je Primorac.
Dodao je kako se u posljednje vrijeme događaju "jako čudne stvari", posebno kada je riječ o pokušajima, kako tvrdi, mijenjanja ili brisanja istine o događajima iz kolovoza 1992. godine.
"Knjige pišu da istinu brišu neki jako čudni ljudi sumnjivog morala. Ali evo, pjesma nam kaže: 'Ako ne znaš šta je bilo', a mi ovdje, većina nas, jako dobro zna što je bilo. Jako dobro zna što je bilo 9. kolovoza 1992. godine. I ove rane, iako kažu da vrijeme liječi rane, ali ove rane, izgleda, još nisu zacijelile niti će zadugo još zacijeliti. Ali evo, učinit ćemo barem još jedan korak da se nedoumice oko ovog ubojstva ipak koliko-toliko razjasne", rekao je Primorac i dodao kako je pokrenut jedan novi sudski postupak i on će, kako je najavio, vrlo brzo biti javan, tako da će svi biti upoznati s njim.
Primorac je rekao kako vrijeme nije izliječilo rane obitelji i suboraca stradalih u Kruševu.
Osvrnuo se i na, kako je rekao, pokušaje da se kroz pojedine knjige i interpretacije događaja promijeni slika o onome što se dogodilo.
"Ti ljudi koji pišu istinu, odnosno knjigu nazivaju istinom koja govori, pišu laži, pogotovo one koje se odnose na ovo mjesto i na ovaj događaj. Najgore od svega je što su našli opet među nama one koji im pomažu u tome da operu krvave ruke od ovog zločina ovdje", kazao je.
Ipak, pozvao je da se obljetnica obilježi dostojanstveno i bez dodatnih podjela.
"Ovdje moramo biti dostojanstveni prema prijateljima i odati počast ovim ljudima koji su stradali potpuno nevini 9. kolovoza 1992. godine", rekao je Primorac.
Koroman: "I dalje tražimo odgovor na pitanje zašto"
Nakon Primorca obratio se Željko Koroman, predsjednik Udruge dragovoljaca Prve dragovoljačke pukovnije "Kralj Tomislav" Hrvatske vojske. Govoreći o stradalim pripadnicima HOS-a, istaknuo je kako pitanje njihove smrti i dalje traži odgovor.
"Kroz našu hrvatsku povijest, napose, mislim da nema ni jednog pedlja na našoj domovini, u BiH, Republici Hrvatskoj i šire, u onim prostorima naše domovine gdje danas nemamo status naroda, pa čak ni status nacionalne manjine. Nema ni jednog pedlja na toj zemlji gdje nije prolivena hrvatska krv, uvijek nedužna i uvijek samo zato što je htjela svoju hrvatsku slobodu, svoju hrvatsku državu, na koju svakako jedan povijesni hrvatski narod ima pravo u svakom vremenu, a tako i danas", rekao je Koroman.
Istaknuo je kako su danas brojniji nego prošlih godina, što prema njegovim riječima znači da i dalje traže odgovor na pitanje: zašto?
Zašto?
"Zašto su ovi naši sinovi ovdje pobijeni iz jedne mućke, kukavičke zasjede?", kazao je Koroman.
Govoreći o vlastitom ratnom iskustvu, prisjetio se vremena u kojem je, kao pripadnik Prve dragovoljačke pukovnije Hrvatske vojske, sudjelovao u obrani tog područja.
"I sam sam ovdje, po ovom kamenjaru, kao pripadnik Prve dragovoljačke pukovnije Hrvatske vojske pokušao dati svoj obol i obraniti se u ovim teškim vremenima od potpuno jačeg neprijatelja, ali svakako, naša nit koja nas je održala kroz povijest na ovim prostorima, vjera u Boga i domovinu, iz hrvatskog srca bila je dovoljna da se obranimo i da danas postojimo", rekao je.
Koroman je potom postavio niz pitanja o tome tko je odgovoran za ubojstvo HOS-ovaca.
"Da li su pobijeni od nekih koji nose drugo ime i prezime nego što obično nose Hrvati? Ne. Da li su pobijeni od nekih koji nemaju hrvatsku domovnice? Ne. Da li su pobijeni od nekih koji se uključuju na svu našu imovinu koju smo stvarali desetljećima i stoljećima, kao naši djedovi i pradjedovi? Da li su pobijeni od nekih koji tobože ne baštine sve naše hrvatske vrijednosti? Ne", kazao je.
Prema njegovim riječima, problem vidi upravo u onima koji se predstavljaju kao zaštitnici hrvatskih vrijednosti, a istodobno, kako tvrdi, nisu dali odgovor o okolnostima ubojstva.
"Pobijeni su od onih koji drže ruku na srcu i koji se kunu u sve ovo o čemu sam govorio. A u istinu su stvarni i jedini neprijatelji koji mogu napakostiti budućnosti i sadašnjosti hrvatskog roda i poroda i hrvatskoj državi", rekao je Koroman.
Dodao je kako odgovore na pitanje što se dogodilo u Kruševu trebaju dati institucije.
"Oni su se uknjižili u sve ono o čemu sam malo prije spomenuo, a nisu dali odgovor kroz institucije koje imamo: što se ovdje dogodilo i zašto su ovi ljudi mučki pobijeni", rekao je.
"Pobijeni su jer su srcem branili domovinu"
Koroman je potom govorio o razlozima zbog kojih, prema njegovu mišljenju, smatra da su stradali.
"Pobijeni su zato što su znali da su dragovoljci, da su došli srcem braniti svoj narod i državu. Pobijeni su zato što su znali da nema kompromisa oko ideje koju baštine i nose, kao i mi svi ovdje", rekao je.
Kazao je kako smatra da je njihovom smrću pokušano ugroziti vrijednosti koje je hrvatski narod baštinio kroz svoju povijest.
"Neće biti ideje da se oprašta pljačka hrvatskog naroda i progon hrvatske mladosti van naše domovine. Znali su da im neće biti oprošteno i to što žele prodati sve naše vrijednosti, i materijalne, ali prije svega promijeniti naš svjetonazor koji nas je održao kroz povijest na ovim domovinskim prostorima preko 1500 godina pisane povijesti", kazao je.
Koroman se osvrnuo i na pitanje brojnosti Hrvata, istaknuvši kako ona ne bi smjela biti mjerilo njihovih prava.
"Mi smo ovdje opstali prije svega zahvaljujući našem svjetonazoru i vrijednostima koje baštinimo preko 1500 godina. I naša brojnost, ova malobrojnost koju i danas netko spominje, neće i ne može biti određujući faktor naših prava ni u jednom dijelu naše domovine, pa tako i u BiH", rekao je.
Pozvao na jedinstvo
Koroman je poručio kako bi s mjesta stradanja trebalo poslati poruku političkim predstavnicima u BiH i Hrvatskoj.
"I zato mislim da je danas prigoda, najprije s ovoga mjesta i prije svega s ovoga mjesta žrtve, posebne žrtve u ovim prostorima, poslati poruku i onima u Sarajevu, i onima u Banja Luci, i onima u Splitu i Zagrebu i svima onima koji misle da naša brojnost može odrediti naša prava i u BiH i bilo gdje drugdje na prostoru cijele naše domovine", kazao je.
Naglasio je kako ovo mjesto ne bi trebalo biti prostor političkih prepucavanja, nego mjesto s kojeg se traže odgovori.
"Ne bih držao nikakav politički govor, ali ovo jest mjesto i politike. Ovo nije mjesto politikanstva ni naših međusobnih prepucavanja oko sitnica i tako dalje. Ovo je mjesto koje mora dati odgovore na ova pitanja, kojih je na tisuće, rekao bih, i uvijek se pitam: zašto?", rekao je.
Dodao je kako vjeruje da će istina o stradanju naposljetku biti poznata, ali i upozorio da pred onima koji je traže još ima mnogo posla.
"Mislim da imamo još puno posla, puno zadaće koju moramo odraditi da bismo dali odgovor na to pitanje", kazao je.
Posebno je istaknuo mlade koji su sudjelovali na obilježavanju obljetnice, koje je nazvao budućnosti hrvatskog naroda i hrvatske države. Na kraju je pozvao na prestanak podjela među Hrvatima.
"Mislim da se moramo prestati dijeliti, napose mi koji baštinimo ovu ideju zbog koje smo danas ovdje. Ne smijemo gledati sitnice među nama. Moramo pozvati sve hrvatske ratne i ine postrojbe, barjake, da se dogodine, kada je obljetnica ovdje, svi hrvatski, takozvani hrvatski političari, i oni istinski, ovdje poklone ovoj žrtvi i svim drugim žrtvama koje imamo diljem naše domovine, pa tek onda da progovore riječ u ime dvojice, da ne kažem u ime hrvatskog naroda", poručio je.
Svoje obraćanje završio je porukom: "Budimo uvijek i ostanimo Bogu vjerni i za Dom spremni."