Život na kredit, rečenica je koja je najkraći, a vjerojatno i najtočniji opis surovog sivila bosanskohercegovačke stvarnosti, koja je pak posljedica desetljeća političkih zastoja i kriza koje danak uzimaju na onoj gospodarskoj strani, urušavanjem životnog standarda, kao i nepostojanjem adekvatnih mehanizama za suočavanje s inflacijskim udarima. Prema posljednjim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, krediti stanovništva na kraju veljače iznosili su 14 milijardi i 631,5 milijuna maraka, što je porast od 1,61 milijardu maraka u odnosu na kraj veljače prošle godine. Večernji list imao je uvid u strukturu kreditnog zaduženja stanovnika, pri čemu je vidljivo kako najveći dio ide na nenamjenske potrošačke kredite, točnije 10 milijardi i 312,9 milijuna maraka.
Financijska situacija
Ovako visok udio namjenskih kredita ekonomisti objašnjavaju činjenicom da životni standard, odnosno neujednačenost visine osobnih primanja s rastućim troškovima života, u pravilu generira potrebu za kreditnim zaduživanjem prilikom saniranja svake iole ozbiljnije financijske obveze, bilo da je riječ o registraciji vozila, opremanju djece za školu, nabavi ogrjeva za zimu ili pak nekim nepredviđenim situacijama poput nabave nužnog kućanskog uređaja. Analizirajući podatke u desetak prethodnih godina može se jasno uočiti trend rasta, kao i doći do zaključka kako su upravo nenamjenski potrošački krediti ostvarili najveći porast, značajno izraženiji u odnosu na sve druge. Primjerice, krajem 2016. godine iznos namjenskih potrošačkih kredita bio je nešto veći od 6 milijardi maraka, što znači da je u desetak godina ovaj oblik zaduživanja narastao za 4,3 milijarde maraka.
Ostale kategorije kredita bilježe određene fluktuacije, no kod dviju kategorija, kredita za kupnju novih ili postojećih stambenih jedinica, također postoji ulazni trend. Tako su na kraju veljače krediti za gradnju ili kupnju novih stambenih jedinica iznosili 2 milijarde i 389,6 milijuna maraka, a za kupnju postojećih stambenih jedinica milijardu i 392,5 milijuna maraka. Deset godina ranije iznosi navedene kategorije kredita bili su 885,6 odnosno 592,5 milijuna maraka. Istodobno, u kontekstu kredita po kartičnom poslovanju uočavamo određenu konstantu, pa je tako na kraju 2028. godine zabilježen rekord u iznosu od 311,8 milijuna maraka, dok su na kraju veljače ove godine građani po ovoj osnovi bili zaduženi u visini od 287,8 milijuna maraka. Kada pak govorimo o kreditima za kupnju automobila, uvidom u podatke Centralne banke Bosne i Hercegovine, nakon minimuma koji je zabilježen 2022. godine (7,4 milijuna maraka), vidljiv je uzlazni trend zaduživanja i po ovoj osnovi te je na kraju veljače dosegnut iznos od 11,3 milijuna maraka. Iako rastu iznosi kredita, bilježi se i porast iznosa štednje građana.
Rast štednje
Podatak prema kojemu građani BiH u bankama drže 20 milijardi i 95,4 milijuna maraka, a što je u odnosu na lani više za 2 milijarde maraka, dovoljno govori o povjerenju stanovništva u domaći bankarski sustav, koji se pokazao sigurnim i održivim i u vremenima geopolitičkih nestabilnosti. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju veljače 2026. godine iznosili su 37,47 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 165,3 milijuna KM (0,4%). Od ovog iznosa, kao što smo naveli, najviše otpada na štednju građana. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u veljači 2026. godine iznosila je 10,8%, što je u apsolutnom iznosu 3,65 milijardi KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 2,07 milijardi KM (11,5%), u čijoj strukturi su transakcijski računi porasli za 17,5%, depoziti po viđenju za 6,5% i oročeni depoziti za 5,1%. Rast depozita na godišnjoj razini zabilježen je i kod privatnih poduzeća za 874,8 milijuna KM (11,1%), kod vladinih institucija za 550,4 milijuna KM (13,8%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 14,5 milijuna KM (0,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 140,6 milijuna KM (7%).