Mnogi građani Bosne i Hercegovine i Hrvatske i danas pamte 1986. godinu, godinu koja je promijenila živote ljude i kad smo postali svjesni da je trenutak nepažnje dovoljan da svijet nestane.
Zahvaljujući tek rijetkim herojima svijet nakon eksplozije u nuklearnoj elektrani Černobil nije uništen, međutim duh iz boce opet je izišao i brojne podsjetio na tu 1986. godinu.
Mještanin zapadne Hercegovine za Vecernji.ba prisjetio se kako je te godine bio sretan onaj tko je imao hrane u zalihama, a također te godine nisu jeli zelenje i drugu hranu koja je rasla u dobu katastrofe. Radijske vijesti slušale su se iz minute u minutu. - Zamislite da se danas to dogodi, pa kolektivno bismo preminuli od gladi. Tad smo imali zalihe žita, mesa, proizvodio se sir, svi smo imali za sebe nešto. Danas se sve kupuje, zbog svega se ide u trgovinu, ništa nismo sposobni uzgojiti - priča sugovornik za Vecernji.ba koji se dobro sjeća tog vremena.
Večernji list u svibnju 1986. pisao je da su tržnice prazne, ali onda su prodavači spustili cijene drastično. Nažalost, bilo je kupaca.
Najviše brige je bilo oko mlijeka pa je u prodavaonicama znalo nestati zaliha. Posebice su se tražili tetrapaci mlijeka punjeni prije prvog svibnja, podsjeća Večernji list.
- Zagrebačkim prodavaonicama isporučeno 178.000 vrećica pasteriziranog mlijeka i oko 60.000 trajnog. Isporučili smo točno onoliko koliko su trgovci naručili pa bi trebalo biti dovoljno. Situacija na terenu s kooperantima i dalje se prati, a laboratoriji rade danonoćno. Nema razloga panici, jer samo mlijeko koje dobije zeleno svjetlo stručnjaka ide u preradu, odnosno prodaju - kazao je tadašnji direktor Dukata, Josip Matek za Večernji list u svibnju 1986.
Radile su se i analize povrća te je otkriveno da je salata iz zagrebačke okolice kontaminirana prije pranja dok dalmatinska salata je bila ispravna.
- Salata koja nakon pranja nije kontaminirana može se koristiti za jelo. Bitno je da se skidaju vanjski listovi te da se opere mlazom vode. Isto to vrijedi i za ostala povrća. Također, ljudi u Jugoslaviji ne moraju brinuti o ozračenju. Razina zračenja kod nas nije štetna po čovjeka - objasnila je tada dr. Bauman za Večernji list.
- Nekoliko godina nakon černobilske katastrofe uočili smo kod nas povećan broj karcinoma štitnjače i dojke te leukemija. I dan danas ljudi u Hrvatskoj obolijevaju od malignih bolesti zbog zračenja iz 1986. godine, ali je nemoguće dokazati da upravo u tome leži uzrok - kazao je prije nekoliko godina prof. dr. Andrija Hebrang koji je 1986. godine, kada je stigla vijest o Černobilu, bio specijalist radiolog u Kliničkoj bolnici Merkur.
Nažalost, o Černobilu opet pričamo u kontekstu ruskog ratnog ludila koje prijeti da radijacija ponovno krene Europom.