Alarmantan je podatak da je, uz iznimno visok udio žena u nezaposlenoj radnoj snazi, njihov udio u kategoriji pomažućih članica obitelji gotovo 70%. Žene čine 51,1% ukupne populacije, odnosno 51,8% radno sposobne populacije u BiH, piše Večernji list BiH.
Žene u društvu
Žene iz ruralnih područja su posebna kategorija u pogledu socijalne isključenosti. U seoskim područjima BiH se još uvijek drži do tradicionalnih rodnih uloga. U državnom pregledu napretka u provedbi Pekinške deklaracije (Beijing +20) za Bosnu i Hercegovinu navodi se kako se više od jedne trećine žena izjasnilo kao kućanice, a vjerojatnost da su muškarci zaposleni, samozaposleni ili rade na ugovore o djelu je dva puta veća nego kod žena.
Međutim, žene čine 40% zaposlenih osoba u dobnoj skupini između 16 i 26 godina te 30% onih u dobnoj skupini od 46 do 55, što sugerira na to kako je došlo do značajne promjene u posljednjih 30 godina.
Ipak, žene u ruralnim područjima čine manji dio zaposlenih i samozaposlenih radnica u odnosu na ukupan broj zaposlenih i samozaposlenih u čitavoj zemlji, što upućuje na velike razlike između ruralnih i gradskih područja. Iako žene predstavljaju važan čimbenik za oživljavanje ruralnih područja i ruralnog razvoja, njihov nepovoljan položaj s obzirom na njihove potrebe i probleme s kojima se susreću, one i dalje ostaju marginalna tema u ukupnim procesima i politikama BiH na svim razinama.
Žene u ruralnim područjima BiH često se smatraju pasivnim dijelom stanovništva ili, pak, pomažućim članicama obitelji, a ne aktivnim sudionicama u području poljoprivrede, seoskog turizma i ruralnog razvoja u cijelini. Vrlo malo žena vlasnice su zemljišta i, kao takve, rijetko sudjeluju u odlučivanju o ruralnom razvoju i diverzifikaciji seoskih aktivnosti kao izvora prihoda.
Ova činjenica je osobito važna prilikom dodjele poticajnih sredstava za poljoprivredna gospodarstva jer žene nisu u prilici tražiti poticaj s obzirom na to da ne mogu dokazati vlasništvo.
Ipak, pozitivnih pomaka ima pa je potrebno navesti i to da je Vlada Republike Srpske prethodno već usvojila posebno značajan dokument "Akcijski plan za unapređenje položaja žena na selu u Republici Srpskoj do 2015. godine", a on predstavlja privremenu posebnu mjeru u okviru "Strateškog plana ruralnog razvoja RS-a za razdoblje 2009. - 2015." i čijom provedbom koordinira Gender centar RS-a.
Pozitivni pomaci
Taj plan predviđa konkretne mjere za poboljšanje stanja i uloge žene na selu. Iako sličan plan nije usvojen u FBiH, mora se spomenuti projekt "Unapređenje položaja žene na selu na lokalnoj razini u Federaciji BiH" koji financiraju UN Women i Austrijska razvojna agencija, a koji je prvi put realiziran u dvije općine na području dvije županije FBiH - Gračanici i Tešnju, a općina Gračanica je u 2013. godini izradila iznimno dobru analizu položaja žene u ruralnom području na prostoru te općine, kao i "Akcijski plan djelovanja za razdoblje 2014. - 2016. godine" koji je realizirala Udruga "Vesta". Cilj projekta je bilo stvaranje pretpostavki za strateško unapređenje položaja žene sa sela.