Bosna i Hercegovina bi do 2054. godine mogla pasti na oko 2,36 milijuna stanovnika, odnosno izgubiti oko 821.000 ljudi ili više od četvrtine populacije u odnosu na 2024. godinu, pokazuju srednje demografske projekcije UN-a na koje se poziva austrijski Kosmo. Srbiji i Hrvatskoj u istom je razdoblju projiciran pad od oko petine, a tri zemlje zajedno mogle bi imati oko 2,94 milijuna stanovnika manje.
Tijekom 2025. godine u BiH, Srbiji i Hrvatskoj umrlo je ukupno 64.988 ljudi više nego što se rodilo. I dok je Hrvatska taj prirodni pad od 17.528 osoba uspjela nadoknaditi pozitivnim migracijskim saldom – doselilo se 56.665, a odselilo 37.485 ljudi – za BiH i Srbiju ostaje neizvjesno koliko povratak dijaspore i dolazak stranih radnika mogu ublažiti dugoročni pad, pišu Nezavisne.
Svjetska banka upozorila je u travnju 2026. da Zapadni Balkan stari brže nego gotovo ostatak Europe te bi u idućem desetljeću najmanje svaki peti stanovnik mogao imati 65 ili više godina.
U manjim sredinama odlazak mladih obitelji donosi manjak radnika, gašenje školskih odjeljenja i pad lokalne potrošnje, dok potrebe za zdravstvom i socijalnom skrbi rastu.
Dugoročno iseljavanje otvara i pitanje imovine dijaspore.
Kada kuće, stanove i zemljište u BiH naslijede mlađe generacije koje žive u inozemstvu, dio objekata mogao bi ostati prazan ili služiti samo ljeti, dok će ih u manjim mjestima biti sve teže prodati ili iznajmiti.
Koliki će stvarni pad u konačnici biti, ovisit će o natalitetu, iseljavanju mladih, ali i eventualnom povratku te doseljavanju stanovništva.