Klimatske promjene koje karakterizira globalni rast temperatura bit će i u godinama koje dolaze posebno izražene na jugu europskog kontinenta, a taj rast bi, upozoravaju stručnjaci, mogao dovesti do velikih opasnosti za zdravlje stanovništva.
Scenariji
Pretjerano visoke ili niske temperature trenutačno prouzroče 407.000 smrtnih slučajeva godišnje. Smrti povezane s vrućinom, koje su sada šest puta češće u južnoj nego u sjevernoj Europi, dogodit će se 9,3 puta češće na jugu nego na sjeveru do 2100. godine, vidljivo je iz istraživanja skupine znanstvenika koje je nedavno objavljeno u The Lancet Public Healthu, a koje na prilično jasan način progovara o opasnostima koje sa sobom nose klimatske promjene. Iako Bosna i Hercegovina nije među državama koje su bile u fokusu istraživanja, njezina geografska blizina i istovjetnost klimatskog podneblja s državama i regijama koje su dio studije daju za pravo donijeti zaključak kako su ishodi studije jednako primjenjivi i na BiH, a poglavito na njezine južne dijelove.
Procjena otkriva da, čak i ako trenutačne klimatske politike uspiju ograničiti porast globalne temperature na 3 °C, smrtnost prouzročena temperaturom može porasti. Upozorava se pritom kako značajan porast broja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom naglašava cijenu odgađanja mjera za suočavanje i borbu s klimatskim promjenama.
Odstupanja od klimatskog cilja, povećanja od 2 °C, rezultirala bi s dodatnih 13.378 smrtnih slučajeva godišnje (prema scenariju povećanja od 3 °C) i 54.476 smrtnih slučajeva godišnje (prema scenariju povećanja od 4 °C) u 2100. godini, što pokazuje da trošak nedjelovanja eksponencijalno raste ako se klimatski ciljevi ne postignu, navodi se u studiji. Nadalje, istraživanje je otkrilo i kolike su razlike kada govorimo o smrtnosti prouzročenoj temperaturom diljem Europe, a zaključak je kako se smrtni slučajevi prouzročeni hladnoćom trenutačno javljaju 2,5 puta češće na istoku nego na zapadu, a smrtni slučajevi povezani s vrućinom više su od šest puta češći na jugu nego na sjeveru.
Primjetno je da smrtni slučajevi prouzročeni hladnoćom uvelike nadmašuju smrtne slučajeve povezane s vrućinom: trenutačno je približan omjer 8,3 naprema 1. Ali kako se globalno zagrijavanje razvija, projekcije pokazuju porast broja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, čime se taj omjer povećava na 2,6 naprema 1 u scenariju porasta temperature od 4° C.
Studija pod nazivom "Teret smrtnosti povezan s temperaturom i predviđena promjena u 1368 europskih regija", čiji su autori znanstvenici JRC-a, istražuje sadašnju i predviđenu buduću prekomjernu smrtnost prouzročenu temperaturnim promjenama u 1368 europskih regija u 30 zemalja: EU sa svojih 27 članica, Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Studija pritom u fokusu ima i karakteristike specifične za dob i lokalne socioekonomske i ekološke ranjivosti. Jedan od zaključaka je kako će do 2050. europska žarišta biti prvenstveno koncentrirana na jugu, posebice u regijama u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj, ali će se također odnositi na znatan dio Francuske.
Regije u istočnoj Europi suočit će se s pojačanim zagrijavanjem, ali će rizik od smrtnosti povezan s vrućinom biti ublažen predviđenim znatnim smanjenjem ukupne smrtnosti. U sjevernoj Europi ljeta će biti toplija, ali ne i smrtonosna. Ove će regije postati osjetljivije na ekstremne vrućine zbog starenja stanovništva.
Ipak, istraživači pritom navode kako njihove analize imaju nekoliko ograničenja koja treba uzeti u obzir pri tumačenju. Prvo, prikazani rezultati temelje se, objašnjavaju, na promatranjima uzorka urbanog stanovništva koje živi u srednjim do velikim gradovima. Posljedično, nisu sve regije adekvatno uzorkovane (osobito u istočnim zemljama), a rezultati ne pokrivaju ruralno stanovništvo. Urbano stanovništvo obično se suočava s višim razinama temperaturnog stresa, osobito zbog vrućine. Drugo ograničenje odnosi se na činjenicu da procjene budućeg rizika nisu uzele u obzir moguću aklimatizaciju na toplija ljeta i provedbu mjera prilagodbe koje mogu dovesti do ublažavanja ukupnog rizika. Uz ostalo, dodaju i kako su primijenili metodu dvostruke ekstrapolacije (gradovi na regije i regije na regije s nedostajućim podacima), koja propagira nesigurnost procjene.
Udar na poljoprivredu
Ovogodišnje ljeto na prilično je ilustrativan način i u Bosni i Hercegovini pokazalo koliko učestali i sve dulji toplinski valovi mogu napraviti štete, ne samo kada je riječ o zdravlju stanovništva već i kada govorimo o gospodarstvu. Na udaru je posebno poljoprivredna djelatnost, a zbog suše u problemu su brojni ratari koji se suočavaju sa slabim prinosima zrna žitarica. Primjerice, jučer je objavljeno i kako je dugotrajna suša primorala poljoprivredne proizvođače s područja Distrikta Brčko da počnu su procesom uništavanja zasijanih površina soje jer su očekivani prinosi potpuno bez kvalitete. Prema svemu sudeći, klimatske promjene traže jasan i sinkroniziran odgovor svih segmenata i sastavnica društva, a posebice kada govorimo o odnosu prema najranjivijim skupinama, kao i sektorima gospodarstva koji su i najviše izloženi globalnom zagrijavanju i njegovim posljedicama.