Odlasci mijenjaju trendove

Zbog nedostatka radne snage već dolazi do blagog rasta bh. plaća

Zbog nedostatka radne snage već dolazi do blagog rasta bh. plaća
01.10.2018.
u 12:00
Pogledaj originalni članak

S obzirom na stalni trend rasta broja oglasa i otvorenih radnih mjesta u protekle tri godine te u prvom tromjesečju 2018. i imajući u vidu kretanja na tržištu, očekuje se kako će do kraja ove godine doći do povećanja potražnje za zaposlenicima, i to do 20% u odnosu na prethodnu godinu, piše Večernji list BiH. 

Prema svim analizama, očekuje se povećan broj oglasa za zapošljavanje iz inozemstva, i to do 15% do kraja 2018. godine. Također, problem s nedostatkom radne snage u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu, posebno u regiji, pokazuje kako će trend povećanja broja oglasa rasti.

Motivirati radnike

Prema tvrdnjama analitičara, odljev radne snage iz BiH u zapadnoeuropske zemlje stvorit će ozbiljne negativne posljedice, kako na državu tako i na gospodarstvenike.

Jedna od posljedica bit će i ta da će tvrtke na razne načine pokušati privući opadajuću kvalitetnu radnu snagu, bilo kroz veće plaće ili neke druge vrste prednosti. Situacija na terenu pokazuje da već dolazi do blagog rasta plaća. - Može se vidjeti kako je došlo do rasta plaća. Jedan od razloga je svakako i odljev radne snage i pokušaj poslodavaca da motiviraju radnike na ostanak. Ono što je činjenica jest da već u nekim sredinama odljev radne snage pravi ozbiljne probleme poslovnoj zajednici - tvrdi Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Vladimir Blagojević iz Gospodarske komore RS-a navodi kako “nedostatak radne snage postaje sve veći i veći problem svakog dana. Jedan od načina borbe je povećanje primanja, ali to nisu jedini razlozi zbog kojih ljudi odlaze”.

- Sigurno je kako se povećanjem plaće na neki način može barem djelomično zaustaviti odljev radno sposobnih ljudi s ovih prostora. Ovim mjerama koje je Vlada RS-a uvela u čitavu se priču na neki način i država uključila, ali su potrebne sustavne mjere kako bi se stvorile mogućnosti za značajniji rast primanja. To je upravo smjer kojim trebamo i dalje ići kako bi se smanjila opterećenja i kako bi se stvorio prostor za veće plaće – kazao je Blagojević.

Analiza tržišta rada za 2017. i prva tri mjeseca 2018. pokazuje trend povećanja broja oglasa i otvorenih radnih mjesta - u 2017. za 14%, u 2018. za 20% kada su u pitanju oglasi te 1% prošle i 35% u prvom tromjesečju ove godine kada su u pitanju otvorena radna mjesta.

Radna snaga s prostora bivše Jugoslavije dobrodošla je u Njemačku i mnogi u tome vide priliku doći do boljeg života. Prema službenim podacima Statističkog zavoda Njemačke, u toj zemlji živi 180.950 građana s područja BiH i u odnosu na prije sedam godina više ih je za 28.506.

Susjedne zemlje Srbija i RH čak prednjače kada je riječ o broju radno sposobnih koji odlaze u Njemačku.

Kršenje radničkih prava, besperspektivnost u BiH, a i u susjednim zemljama okidač su za mnoge radnike s ovih prostora da bolju budućnost potraže u Njemačkoj.

Sektor prerade metala

Više od 1/3 oglasa na portalu Posao.ba nudi posao u Sarajevu, a slijede ga Banja Luka, Tuzla, Mostar i Zenica. U 2016. poslovi u inozemstvu oglašeni su čak u 5% oglasa, dok je u 2017. taj udio nešto veći i iznosi 5,5%, a u 1. tromjesečju 2018. iznosi čak 10%.

Nedostatkom radne snage pogođen je i sektor prerade metala, ali i turistički.

U slučaju turizma ne radi se samo o problemu plaća nego i o obrazovanju gdje trebaju ljudi koji su stručni da mogu raditi određeni posao. To je jedan ozbiljan problem i nedostatak raznih zanimanja, od konobara do kuhara.

- Onima koji misle ostati na razini srednjeg obrazovanja preporučujem da upišu zanate, ali i obave praktičan dio nastave kako bi se pripremili. Ja bih se fokusirao više na kvalitetu obrazovanja, a ne samo na to što upisati. Primjerice, ako su varioci, trebaju znati svoj posao. Dvojni princip obrazovanja potrebno je uvesti u BiH kako bi radnici kroz praksu stekli obrazovanje u praktičnom smislu.

I kod visokog obrazovanja ključan je dvojni princip i to je nešto što se traži kako bi ljudi, nakon što završe svoje školovanje, bili pripremljeni za posao u što većoj mogućoj mjeri, da barem znaju 60 posto onoga što ih očekuje – kaže Egrlić.•

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.