Uvođenjem novih pink sorti rajčica pet-šest godina povrtlari u dolini Neretve imali su rentabilnu proizvodnju tog povrća. Prošle je godine neočekivano došlo do zastoja, pada cijene i potražnje. Marijana Brajkovića, direktora Poljoprivredne zadruge "Matica" iz Višića kod Čapljine, koja okuplja 50-ak kooperanata, pitali smo za razloge, piše Večernji list BiH.
- Problem je uglavnom bio u enormnom uvozu. U određenom dijelu godine pojavile su se velike količine rajčice iz uvoza, došlo je do stagnacije u prodaji, u jednom trenutku čak i potpunog prekida prodaje. Dok je taj dio priče završio, završila je i naša sezona, tako da smo polovinom kolovoza imali strašno skupu rajčicu. To je ono što se događalo dok su troškovi bili veliki u proizvodnji pa je dobar dio ljudi u jednoj lošoj sezoni po pitanju prodaje, pogotovo u kasnim terminima sadnje, potražio druga rješenja. Teško je ponoviti istu sezonu kada ste negdje na nuli ili na minusu, tako da smo ove godine imali 30-ak posto manje zasađene rajčice. Po ovom što sada imamo, očekujemo kako bi po pitanju rajčice sezona trebala biti solidna - konstatira Brajković.
- Dio ljudi koji je odlučio ove godine ne ići s proizvodnjom rajčice prebacio se manjim djelom na papriku, većim na krastavce, salatu, ima nešto i lubenice u plastenicima. Došli smo do 30-ak posto manje proizvodnje, što je, u biti, oko 1000 tona manje domaće robe u ponudi na našem tržištu. To opet neće ništa značiti. Ako dođe do enormnog uvoza, bit ćemo tu gdje smo bili i lani. Po nekim spoznajama, situacija u proizvodnji rajčice nije sjajna ni u zemljama okružja, iz kojih na naše tržište dolaze te robe, tako da se nadamo solidnoj sezoni kada je riječ o rajčicama.
Ne sjedite prekriženih ruku. Čuli smo da ste se upustili u neke nove projekte?
- Kako biste opstali u ovom biznisu, morate ulagati vrijeme, prostor, novac u istraživanje i razvoj. To je vrlo bitno jer svaka sorta tijekom određenog broja godina gubi svoj potencijal, pogotovo kada je situacija u proizvodnji usložnjena kroz uvođenje novih podloga. Više ne postoji proizvodnja standard po pitanju rajčice, a ni po pitanju paprike. Da nismo ušli u tu priču kada govorimo o rajčici, proizvodnja bi bila nemoguća, prinosi su bili toliko pali, teško je bilo proizvoditi, kvaliteta je bila upitna, ali uvođenjem novih sorti i tehnologija to se dosta promijenilo - kaže Brajković pokazujući nam biljke u improviziranom opitnom centru.
- U ovom objektu, u suradnji s rasadnikom Adria Hishtil iz Gabele, imamo na testiranju nekoliko sorti i, što je zanimljivo, pet različitih podloga. Time želimo biti sezonu-dvije korak naprijed, pratiti što se događa. Kao što vidite, ovo je iznad svih očekivanja, svaka od ovih podloga pokazala se iznimno dobrom, što se može vidjeti po oplodnji i krupnoći ploda.
Zadrugari su i po pitanju zaštite rajčica, koje u dolini Neretve zovu kavadama, napravili iskorak.
- Tu su se neke stvari promijenile već od prošle godine kada smo krenuli na jedan hektar zaštite rajčice feromonskim mrežama, što se pokazalo dosta dobro. Ove godine "pokrivena" su četiri hektara nasada rajčice. U biti, riječ je o sustavu zaštite protiv moljca tzv. tuta absoluta koji godinama čini najveće štete u proizvodnje rajčice, poslije se to prebacilo na krumpire. Nakon dosta godina uspjelo se pronaći način kako to učinkovito riješiti i, što je važno, nema nikakvih pesticida, karence, riječ je o feromonskim mamcima koji funkcioniraju na specifičan način. Ono što je bitno, to je krajnji rezultat, na 90 posto mjesta rezultat prisutnosti štetnika je nula. Znači, dogodio se veliki iskorak što se tiče zaštite rajčice, smanjena je upotreba pesticida i dobio se učinkovit način suzbijanja tog štetnika. S druge strane, od prošle godine imamo neku novu vrstu oboljenja, što još nismo dokučili, pojavilo se u nekoliko plastenika, ali mislim da ćemo uspjeti riješiti i taj problem.
Dakle, u poljoprivredi jedno zlo svladaš, drugo se pojavi?
- U poljoprivredi nema ništa egzaktno, posiješ, a ne znaš hoće li niknuti. Matematika, uvjetno rečeno, tu ne igra neku veliku ulogu, morate pratiti, biti u korak s vremenom. Sve to košta, nove tehnologije koštaju, srećom, imamo tri agronoma puna entuzijazma, tako da se ova cijela priča volonterski obavlja. Rezultat toga je - promijenila se kompletna proizvodnja rajčica u dolini Neretve. Ono što nedostaje, to je centar koji bi se profesionalno bavio ovim pitanjima. Žao nam je što to već godinama postoji samo u pričama.
Kao manje-više i ostale povrtlarske kulture, i proizvodnja rajčica u zatvorenim prostorima - plastenicima, kasnila je 15-ak dana. Trenutačna cijena je 2 - 3 KM, s tim da se one mijenjaju na dnevnoj bazi i po nekoliko puta.