Vrijeme se mijenja brže nego što smo naviknuli, a posljedice tih promjena sve jasnije osjećaju se i kod nas. Dok nas s jedne strane iznenađuju prodori prave, “starinske” zime sa snijegom i minusima, s druge strane znanstvenici upozoravaju, riječ je o iznimkama, a ne o povratku nekadašnjih klimatskih obrazaca, prenosi pogled.ba.
Što se zapravo događa u atmosferi? Kakvu ulogu imaju oceani? I zašto su vremenski ekstremi sve češći i dugotrajniji? O tim pitanjima u HTV-ovoj emisiji Studio 4 govorili su voditelj Službe za vremensku analizu i verifikaciju DHMZ-a Tomislav Kozarić i klimatolog, akademik Mirko Orlić.
Ako se osvrnemo na dane iza nas, mnogi će reći da smo napokon doživjeli “pravu zimu”. I nisu daleko od istine.
- Ako gledamo Zagreb kao primjer, ovako niske temperature – oko minus 15 stupnjeva, posljednji smo put imali 2018. godine, a količine snijega kakve smo vidjeli podsjećaju na 2013., kada je grad bio zameten - istaknuo je Kozarić.
Ipak, dodaje kako se ovakvi hladni valovi danas javljaju sve rjeđe i da ih treba promatrati kao izolirane epizode u sve toplijem klimatskom sustavu.
- U kontekstu globalnog zatopljenja, hladni prodori se i dalje događaju, ali su toplija razdoblja češća, s manje snijega i više kiše. To postaje nova normalna zima - poručio je.
Prema riječima akademika Orlića, nekoliko je ključnih procesa koji trenutačno snažno utječu na vremenske prilike diljem planeta.
Prvi je globalno zatopljenje, koje nije ravnomjerno raspoređeno.
- Polarni krajevi zagrijavaju se brže od ekvatora, što mijenja atmosfersku cirkulaciju - objašnjava Orlić.
Drugi važan čimbenik je La Niña, pojava izuzetno hladne morske vode u Tihom oceanu.
- Imamo El Niño kao ekstrem topline i La Niñu kao ekstrem hladnoće. Kada se ti globalni utjecaji poklope s valovima u atmosferi, dolazimo do naglih promjena, od velikih hladnoća do neuobičajenih toplinskih valova - dodao je.
Na toj “pozornici” zatim nastupaju ciklone i anticiklone koje, kako kaže Orlić, na kraju oblikuju vrijeme kakvo osjećamo iz dana u dan.
Prema podacima DHMZ-a, vremenske prilike posljednjih dana u većem dijelu Hrvatske značajno odstupaju od klimatološkog prosjeka.
- Ako uzmemo referentno razdoblje od 1991. do 2020., temperature su u većini zemlje bile niže za 1 do čak 3 stupnja - rekao je Kozarić.
Iznimka je krajnji jug zemlje, gdje su temperature bile iznad prosjeka za početak siječnja.
Uz hladnoću, ključnu ulogu imala je i oborina.
- Ciklone su povukle vlagu sa Sredozemlja, a sudar s vrlo hladnom zračnom masom nad srednjom Europom donio je snijeg, pojavu koja je u našim zimama sve rjeđa - istaknuo je.
Trend je jasan – snijega je sve manje, osobito u nizinskim krajevima, dok ga planinska područja još zadržavaju.
I dok se fokus često stavlja na temperaturu zraka, ključni dio klimatske priče odvija se ispod površine mora.
- Od ukupne topline koja se zadrži zbog efekta staklenika, samo 10 posto ostaje u atmosferi, a čak 90 posto završi u oceanima - ističe Orlić.
Zagrijavanje mora nije jednako svugdje. Posebno se izdvaja Sredozemlje, koje se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka.
- Prosječna stopa zagrijavanja oceana je oko 0,015 °C godišnje. Zvuči malo, ali kroz 40 godina, to znači i do dva stupnja više. Nekad je ljetna temperatura mora bila 25 °C, danas je normalno 27 - rekao je.
Zbog toga se Sredozemlje sve češće opisuje kao klimatska vruće.