Što se događa kada roditelji ostare, više ne mogu samostalno živjeti, a njihova djeca nemaju dovoljno vremena, novca ili mogućnosti osigurati im potrebnu njegu? Pitanje koje se donedavno uglavnom rješavalo unutar obitelji sve više postaje ozbiljan društveni problem u Bosni i Hercegovini, gdje javni kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe, a skrb se sve više prepušta privatnom sektoru, piše Večernji list BiH.
Dostojanstvena starost za mnoge je obitelji postala i financijski teret. Smještaj u pojedinim domovima za starije osobe stoji i do 1800 KM mjesečno, što je iznos koji velik dio umirovljenika ne može pokriti vlastitom mirovinom. Razliku, kada je mogu, podmiruju djeca, često uz vlastite kredite, troškove kućanstva i brigu o svojoj djeci. Za obitelji s nižim primanjima izbor je još teži: kako platiti smještaj, a istodobno osigurati da roditelj dobije sigurnu i primjerenu skrb? U HNŽ-u mjesečni smještaj u privatnim ustanovama stoji od 1000 do 1600 KM, dok se u TŽ-u cijene kreću od 1050 do 1800 KM. U Posavskoj županiji za pokretne osobe potrebno je izdvojiti od 700 do 1200 KM, a za nepokretne od 900 do 1350 KM mjesečno.
U SŽ smještaj u javnom Gerontološkom centru stoji 700 KM za pokretne, 850 KM za nepokretne korisnike i 1000 KM za jednokrevetnu sobu. U HBŽ-u se kreću od 1000 do 1400 KM, ovisno o pokretljivosti korisnika. U USŽ i Posavskoj županiji nema javnih domova, a djeluje ukupno 20 privatnih ustanova – 12 u USŽ i 8 u PŽ-u. Razlike među županijama nisu samo u cijenama nego i u dostupnosti skrbi.
U HNŽ-u, uz javne i vjerske ustanove, registrirana su i tri privatna doma. U BPŽ-u postoji samo jedna javna ustanova za starije osobe. No problem nije samo u cijeni domova. Brojni stariji ljudi žele ostati u vlastitom domu, ali svakodnevne aktivnosti s vremenom postaju sve teže. Odlazak liječniku, priprema obroka, održavanje higijene i uzimanje lijekova mogu zahtijevati pomoć druge osobe. Posebno je zahtjevna skrb za osobe s demencijom ili ozbiljno smanjenom pokretljivošću, kojima je često potreban nadzor tijekom cijelog dana. U takvim okolnostima članovi obitelji postaju nevidljivi njegovatelji. Zbog brige o roditeljima neki smanjuju radno vrijeme, odustaju od napredovanja ili napuštaju posao.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net