Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini ove godine zabilježila rast uvoza i izvoza u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 23,11 milijardi KM i veća je za 4,98 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednost izvezene robe bila je 8,43 milijarde KM, a vrijednost uvezene robe iznosila je 14,68 milijardi KM, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 6,25 milijardi KM. Rast izvoza za 5,83 posto i rast uvoza od 4,49 posto rezultirao je rastom pokrivenost uvoza izvozom od 0,73 posto, piše Večernji list BiH.
Trgovinski deficit
Bosna i Hercegovina u ovom razdoblju najviše je izvozila električnu energiju u vrijednosti od 439,4 milijuna KM, izoliranu žicu, kabele u iznosu od 366,1 milijun KM, zatim željezne ili čelične konstrukcije i njihove dijelove u vrijednosti od 274,7 milijuna KM, dijelove i pribor za motorna i vučna vozila vrijedne 268 milijuna KM te sjedala i njihove dijelove u vrijednosti od 242,4 milijuna KM. Istodobno je u BiH najviše uvezeno naftnih ulja, osim sirovih, u vrijednosti od 1,04 milijarde KM, putničkih automobila u iznosu od 681,2 milijuna KM, kao i lijekova vrijednih 383,9 milijuna KM i električne energije za 344 milijuna KM. Europska unija i dalje je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a u zemlje EU-a izvezeno je robe u vrijednosti od 6,23 milijarde KM, što je za 4,94 posto više nego u prvom polugodištu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 8,55 milijardi KM, što je za 1,57 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U ovom razdoblju smanjen je trgovinski deficit za 6,47 posto u odnosu na prvo polugodište 2024. godine i iznosio je 2,32 milijarde KM.
Bosna i Hercegovina među glavnim trgovinskim partnerima najveću pokrivenost uvoza izvozom ima s Austrijom (155,77 posto), Slovenijom (130,84 posto), Hrvatskom (118,80 posto) i Njemačkom (74,71 posto). Treba istaknuti da na vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine najviše utječu ekonomska povezanost sa zemljama Europske unije, struktura domaće industrije te globalne političko-ekonomske prilike. Kao što se vidi i iz službenih podataka za ovu godinu, Bosna i Hercegovina najveći dio trgovine ostvaruje s članicama EU-a i regijom CEFTA, što je rezultat geografske blizine, sporazuma o slobodnoj trgovini i pristupnih pregovora s EU-om. Najvažniji čimbenici koji oblikuju vanjskotrgovinsku razmjenu BiH u 2025. uključuju, dakle, povezanost s EU tržištem, koje prima više od 70% ukupnog izvoza BiH, posebno u metaloprerađivačkoj i drvnoj industriji.
Značajnu ulogu ima i uvozna ovisnost o energentima, strojevima i kemijskim proizvodima, što održava visok deficit. Promjene globalnih carinskih politika, primjerice nove američke tarife koje su povećane do 37% za BiH, što može utjecati na industrijske izvoznike posredno kroz smanjenje potražnje u EU, također se smatraju čimbenikom koji dugoročno, ali i kratkoročno može odrediti stupanj trgovine s inozemstvom. Na kraju i proces pristupanja EU i strukturne reforme u okviru Programa ekonomskih reformi BiH 2025. - 2027., koje potiču konkurentnost i izvozno orijentirani rast, imaju svog utjecaja na vanjskotrgovinske rezultate.
Rast izvoza
U cjelini, vanjskotrgovinsku razmjenu BiH obilježava rast izvoza, ali i trajna ovisnost o uvozu energenata i repromaterijala, uz ključan utjecaj odnosa s EU-om i regionalnim partnerima. Glavne prepreke za povećanje izvoza iz Bosne i Hercegovine u 2025. godini su ograničena tehnološka konkurentnost, slabosti infrastrukture, stroga regulativa za pristup ključnim tržištima i vanjski ekonomski šokovi.
Posebno negativan utjecaj imaju politička nestabilnost, nedovoljno iskorišteni regionalni sporazumi, visoka korupcija i pravna nesigurnost, što odvraća strane i domaće investitore od ulaganja u proizvodnju s izvozom. Uz sve navedeno, dodatne izazove predstavljaju zahtjevi novih carinskih pravila za ulazak robe na područje EU, kao i spora prilagodba domaćih tvrtki novim tehničkim i sigurnosnim standardima. Svi ovi čimbenici zajedno usporavaju značajniji rast izvoza iz BiH.