Unatoč nepovoljnim indikatorima u domaćem gospodarstvu koje trpi smanjenu ekonomsku aktivnost u zemljama s kojima obavlja najveći dio svoje vanjske trgovine, čini se kako tržište rada u Federaciji BiH ipak bilježi pozitivne brojke, odnosno rast broja zaposlenih koji je u godinu dana, uzimajući 30. studenoga kao referentni datum, porastao za više od šest i pol tisuća. Pritom sve županije, osim Srednjobosanske, bilježe porast broja zaposlenih po prebivalištu.
Kretanja po županijama
Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30. studenoga 2024. godine je 552.148, a u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. studenoga 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 545.619, ovaj broj je veći za 6529. Znatan rast bilježi se i na mjesečnoj razini, pa je tako u odnosu na 30. listopada broj zaposlenih veći za 857. Uvidom u strukturu zaposlenih po mjestu prebivališta po pojedinim županijama vidljivo je kako najveći broj ima Sarajevska, i to 150.848, a također bilježi najveći rast u odnosu na lani, i to za 2832 zaposlena. Na drugom mjestu po broju zaposlenih po mjestu prebivališta je Tuzlanska županija (105.892), koja je također druga i po stopi rasta broja zaposlenih, odnosno prevedeno u brojeve - u godinu dana 1212. Treće mjesto drži Zeničko-dobojska županija s brojem od 88.352 zaposlenih, ali uz nešto skromniji porast broja u odnosu na lani - odnosno 330. Kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskoj županiji, broj zaposlenih na kraju studenoga bio je 57.083, uz porast od 554 zaposlenika u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a slijedi Srednjobosanska županija s 52.372, ali i smanjenjem od 86. Nadalje, Unsko-sanska županija na kraju studenoga imala je 39.735 zaposlenih, što je porast za 591, dok je Zapadnohercegovačka, iako prostorno jedna od manjih, imala respektabilnih 22.918 zaposlenih uz zabilježeni rast od 457. Slijedi Hercegbosanska županija s 11.839 zaposlenih i porast od 120, Bosansko-podrinjska sa 7591 zaposlenim i rastom od 50 te Posavska županija s 5950 zaposlenih po mjestu prebivališta te uz zabilježeni rast od 131 zaposlenog.
Brojke po općinama
Očekivano, najviše zaposlenih u apsolutnim brojkama imaju velika urbana središta u kojima je smješten i najveći broj gospodarskih subjekata, predstavništava tvrtki, ali i institucija. Naravno, pritom postoji i raskorak u broju onih koji su zaposleni po mjestu prebivališta u odnosu na broj zaposlenih po sjedištu poslodavca.
Na prvom mjestu je općina Novi Grad Sarajevo koja je po mjestu prebivališta imala 43.358 zaposlenih, odnosno 32.924 po sjedištu poslodavca. Slijedi Tuzla s 32.311 zaposlenih po mjestu prebivališta, ali i 39.302 kada promatramo adresu poslovnih subjekata. Mostar je po prvom kriteriju, odnosno prebivalištu osiguranika, imao 31.919 zaposlenih, no po adresi poslodavaca 35.490, slijedi Zenica s 28.084 zaposlenih po adresi prebivališta osiguranika, no s nešto manjim brojem, odnosno 27.026, kada govorimo o sjedištu poslodavca. Kriterij koji se odnosi na sjedište institucija i tvrtki posebno je izražen kada je riječ o općini Centar Sarajevo, koja po adresi osiguranika ima 20.504 zaposlenika, a čak 47.285 kada je riječ je o adresi poslodavaca. Znatnu razliku možemo primijetiti i u kontekstu općine Novo Sarajevo: broj zaposlenih stanovnika ove lokalne samouprave bio je 24.122, dok je broj zaposlenih u općini iznosio 30.401.