Analize nakon poplava u BiH

Zabranili korištenje zemljišta, otkrili kako je zagađeno živom i arsenom

Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Zabranili korištenje zemljišta, otkrili kako je zagađeno živom i arsenom
08.06.2014.
u 10:06
Ekipe stručnjaka poslane su na teren diljem BiH kako bi detaljno izvršile daljnja istraživanja
Pogledaj originalni članak

Federalni zavod za agropedologiju od 19. svibnja počeo je uzimati uzorke tla, a do sada je završio te aktivnosti na području FBiH osim dijela Posavske županije, gdje se voda još nije povukla. Ono što je u ovom trenutku dobro jest što nema pahova (policiklični aromatski ugljikovodici), a najveća razina zagađenja na poplavljenim područjima u odnosu na druge teške metale ima nikl - kazao je Esad Bukalo, direktor Federalnog zavoda za agropedologiju.

Kontaminacija je prisutna

Nešto manje zagađenja bilo je s kromom i kadmijem. “Mikrolokacija Ljubatovići, u općini Maglaj, zagađena je živom i arsenom, zatim mikrolokacija Rika (skela) u općini Jajce je zagađena samo živom, dok su arsenom još zagađeni mikrolokacije Gromiljak u općini Kiseljak i Orahovica u općini Žepče”, kazao je Bukalo.

Dodao je da je na ovim mikrolokacijama u ove četiri općine predložena zabrana za korištenje zemljišta, gdje je utvrđena kontaminacija živom i arsenom dok se ne provedu dodatna istraživanja. Zbog toga su ekipe Federalnog zavoda za agropedologiju već poslane na teren da detaljno izvrše daljnja istraživanja. Također, u odnosu na ukupne i pristupačne oblike teških metala, istakao je Bukalo, dopušta se ograničena sjetva usjeva, odnosno samo kulture koje manje usvajaju teške metale, kao što su kukuruz za zrno, rajčica, paprika, grah, grašak, patlidžan, dinja, koštičavo voće, kupine, jagode, celer na područjima gdje je utvrđena povećana razina zagađenja niklom, kadmijem i kromom.

Ovom prilikom podsjetio je da je Federalni zavod za agropedologiju radeći nulto stanje monitoringa u FBiH od 2008. do 2010. došao do rezultata da se 10 posto područja FBiH može smatrati onečišćenim ili zagađenim, a da je na 60 posto područja utvrđena prekogranična razine nikla, čije su se vrijednosti kretale i do 1900 miligrama po kilogramu. - Ovaj materijal koji je voda nosila erozijom je nanesen na poplavljena područja”, navodi Bukalo.

Pratiti idućih pet godina

“Mislim da bi trebalo trajnim praćenjem sljedećih pet godina utvrditi koja je razina zagađenja, ima li kakvih promjena i slično”, kaže Bukalo. Zavod je izradio program hitnih mjera sanacije poplavljenog poljoprivrednog zemljišta u FBiH, dostavio ga Federalnom stožeru civilne zaštite i Federalnoj upravi civilne zaštite i obavijestio sve općine u poplavljenim područjima o poduzimanju hitnih mjera sanacije poplavljenog poljoprivrednog zemljišta, s preporukama poljoprivrednim proizvođačima.

“Ekipe Zavoda su upućene na područja Unsko-sanske, Posavske, Tuzlanske, Zeničko-dobojske, Srednjobosanske i Sarajevske županije u područja gdje su bile poplave”, rekao je Esad Bukalo, direktor Federalnog zavoda za agropedologiju.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.