Kukuruz će se, zbog klimatskih promjena, za desetak godina u Bosni i Hercegovini moći proizvoditi i na 1.000 metara nadmorske visine, zaključak je istraživanja portugalske doktorice Daniele Soares. Rad je predstavljen na nedavno održanome drugom regionalnom treningu o prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama za savjetodavne službe u Skoplju.
Naziv rada "Različita okruženja za proizvodnju kukuruza u uvjetima klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini: usklađivanje toplinske pogodnosti i dostupnosti vode" rezultat je višegodišnjih aktivnosti u deset općina u Bosni i Hercegovini, a realiziran je u suradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Sveučilišta u Sarajevu, piše Agroklub.
Rast temperatura i manjak oborina na sjeveru i istoku zemlje
Kukuruz je u 2024. godini zauzimao 54 % površina pod žitaricama u BiH. Istraživanja su provedena u općinama Gradiška, Bijeljina, Živinice, Bratunac, Čapljina, Livno, Glamoč, Bugojno, Cazin i u Brčko distriktu.
Tijekom razdoblja istraživanja uzgoja kukuruza, za koje su uzeti podatci i iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća, prosječna sezonska temperatura iznosila je od 12,6 do 17,2 Celzijeva stupnja, a prinos 6,24 t/ha. Najniže temperature izmjerene su u općinama u središnjem dijelu zemlje, kao što je Bugojno, dok su u jugozapadnom i sjeveroistočnom dijelu temperature bile najviše. Za općinu Glamoč predviđa se da će prosječna godišnja temperatura u budućnosti rasti najviše, čak 58 %.
Povoljnije za uzgoj bit će općine u planinskim područjima, kaže Soares
"Što se tiče oborina, buduće projekcije za klimu pokazuju da će u općinama na sjeveru i istoku zemlje – Bijeljina, Gradiška i Brčko distrikt – biti nedostatak oborina, dok će općine u planinskim područjima, iako će imati rast prosječnih temperatura, bilježiti više oborina, što će biti povoljno za uzgoj kukuruza", rekla je Soares.
Morat će se obratiti pozornost na izbor hibrida
Kod sorti kukuruza kraće vegetacije, s manjim zahtjevima za toplinom, zbog toplinskih valova koji će biti sve učestaliji predviđa se skraćenje vegetacijskoga razdoblja za 19 dana u Živinicama i do 54 dana u Bijeljini, dok će kod sorta srednje vegetacije to razdoblje biti kraće za 42 dana u Čapljini i do 62 dana u Bijeljini.
Povećat će se potrebe za navodnjavanjem biljaka u kritičnim fazama
Zbog bolje kakvoće tla, odnosno bolje sposobnosti za zadržavanje vode, za općine Živinice i Cazin predviđa se veća otpornost zasijanoga kukuruza na klimatske promjene, dok je suprotno za općine Čapljina i Livno. Zbog ovoga će biti potrebno prilagođavati izbor hibrida kukuruza novim temperaturnim uvjetima i kraćoj vegetaciji jer će biljke brže prolaziti kroz fenofaze, što će utjecati i na visinu prinosa.
Kako do stabilne poljoprivredne proizvodnje unatoč klimatskim šokovima?
"Povećat će se evapotranspiracija, biljke će tražiti više vode tijekom cvatnje i nalijevanja zrna. Od velike važnosti bit će i dostupnost vode, odnosno njezino čuvanje tijekom toplinskih valova jer će se povećati potrebe za navodnjavanjem biljaka u kritičnim fazama", navela je Soares, zaključivši da će ovo osobito biti potrebno za općine Gradiška i Bijeljina, jer su ondje najveće površine pod kukuruzom.