Iza želje SDA da u priču o formiranju vlasti po svaku cijenu uvede DF ili neku drugu “građansku” stranku krije se zapravo namjera da se uz tri nacionalna pobjednika uvede i četvrti “partner” koji bi, tobože, trebao imati istu ili barem sličnu političku težinu kao tri političke opcije koje su izborni legitimitet dobile u vlastitom biračkom tijelu, piše Večernji list BiH.
Tko je čiji predstavnik
Budući da je postalo jasno kako je SNSD okupio srpsku, a HDZ hrvatsku koaliciju za sudjelovanje u vlasti, SDA se umjesto okupljanja bošnjačkoga političkog tima odlučio za koketiranje s tzv. građanskom opcijom, koju dužnosnici ove stranke i njima skloni mediji i samozvani analitičari nazivaju “bosanskom”.
Međutim, očito je da za pregovaračkim stolom za sastavljanje vlasti na državnoj razini imaju samo tri stolice, a u Federaciji dvije. Tako i DF kao navodni predstavnik “bosanske” ili “građanske” opcije može biti samo dio bošnjačkog političkog tima jer i izborni legitimitet crpi iz tog biračkog tijela.
Na to je u pregovorima sa SDA-om upozorio i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.
DF, naime, može biti samo dio SDA-ova, odnosno bošnjačkoga političkog saveza koji pregovara s hrvatskom i srpskom reprezentacijom, a glavni pregovarač s te strane je jedino Bakir Izetbegović.
Koga će čelnik SDA uvrstiti u svoj nacionalni tim, ovisi o njemu, odnosno stranci koju predvodi. No, pokušaj da se preko lažne građanske opcije ugrabi dodatna kvota pozicija u vlasti odavno su pročitali i hrvatski i srpski predstavnici. Uostalom, nije SDA jedini koji je u poziciji da u okviru svoje kvote okuplja stranke. SNSD je nedavno završio formiranje konačne srpske reprezentacije za državnu vlast. Uz već dogovorene partnere koji su dobili izborni legitimitet u RS-u, Milorad Dodik poziv je uputio i SDS-u i PDP-u, ali oni su tu ponudu odbili.
Kod Hrvata je situacija najjasnija jer se oko HNS-a već okupilo sve što ima ikakvu političku težinu u hrvatskom biračkom tijelu. Izvan tog bloka ostale su tek marginalne stranke i udruge koje teško da svojim članstvom mogu napuniti i jedan autobus. Naravno, medijski prostor koji im se daje u Sarajevu stvara nešto drugačiju sliku, ali sve je to kratkog daha.
Monopol
Da bošnjačka strana preko raznih DF-ova pokušava ugrabiti dodatne pozicije u vlasti, pokazuje i nedavna tvrdnja Bakira Izetbegovića kako će toj “bošnjačko-bosanskoj” strani pripasti četiri od devet ministarskih pozicija u Vijeću ministara – tri bošnjačke i jedna ostalih.
Sarajevski monopol na zastupanje ostalih traje prilično dugo, i s DF-om u vlasti SDA će nastojati nastaviti takvu praksu koja će mu donijeti jaču poziciju u odnosu na Hrvate i Srbe u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, gdje je nacionalni paritet vrlo jasno definiran.
Uvlačenje DF-a još je opasnije na federalnoj razini, gdje SDA nastoji posredno pokriti znatno više pozicija u izvršnoj vlasti nego što toj stranci prema izbornom rezultatu pripada. Već ima naznaka da će se DF-u pokušati dati srpske i barem jedna hrvatska pozicija u entitetskoj Vladi.•